Oporba nije uspjela nametnuti ni temu Ine
Ankica Mamić: Građani su zabrinuti zbog sve veće krize, a nisu vidjeli da se u Saboru o tome govori išta konkretno
Budući da je premijer Andrej Plenković prije dva tjedna imao koronu, nije tada, prvog dana jesenskog zasjedanja Sabora, bio u prilici prisustvovati uobičajenom aktualnom prijepodnevu pa se “aktualac” održao jučer. Počelo je burno jer je šef Sabora Gordan Jandroković u prvih 15 minuta podijelio sedam opomena tako što je Miru Bulju (Most) oduzeo pravo da uopće više govori, a Karolinu Vidović Krišto (NZ) čak je i izbacio iz sabornice. No, kako je izgledao jučerašnji “aktualac”, je li se išta na relaciji vladajući – oporba promijenilo, je li premijer i dalje podrugljiv, pa čak i uvredljiv, prema oporbenim zastupnicima... pitali smo političke analitičare.
Samo predstava...
– Ništa tu nije bilo novo. Ništa spektakularno nismo vidjeli ni od oporbe ni od vladajućih. Niti je oporba iznjedrila neku ozbiljnu strategiju napada na vladajuće, niti su vladajući promijenili išta što bi ih učinilo ozbiljnijim partnerima. Cijeli se “aktualac” odvio na razini predstave, performansa, a ne na razini koja bi podrazumijevala ozbiljna pitanja i analize svega što Hrvatskoj u ovom trenutku treba. Činjenica jest da u ovakvoj estradiziranoj politici medije privlače razni performansi ili ekscesi pa bilo koja ozbiljna rasprava o činjenicama ne nalazi put do javnosti. Stoga su oporbeni zastupnici na neki način prisiljeni na razne performanse kako bi se vidjelo da nešto rade. Oni su to jednostavno prigrlili kao strategiju svog rada, a to ljude isto zanima. I time oporba dobiva na vidljivosti, što joj treba za djelovanje. No tako ozbiljne teme ne dospijevaju do publike te od toga svi trpimo jer nemamo ozbiljne rasprave, ne samo na “aktualcu nego i uopće u političkom životu, a to onda znači da nema ni bilo kakvih pomaka nabolje – ocijenila je analitičarka Ankica Mamić. Osvrnula se i na premijera i njegov nastup u Saboru.
– Premijer ni jučer nije odgovarao na oporbena pitanja. On nastavlja sa svojom strategijom i nameće svoju agendu. Nameće teme koje su njemu važne. Nakon ovako velike afere oko Ine oporba ga nije uspjela ni isprovocirati, što govori o slabosti oporbe. Plenković je opet pokazao da je, u komunikacijskom smislu, apsolutno dominantan te da oporba nema šefa. Svi oni koji su njegovi izazivači, ali reagiraju poput Bulja i Vidović Krišto, sami se diskvalificiraju iz daljnje rasprave jer znaju da ta njihova reagiranja nisu povrede poslovnika.
Njima bi trebalo biti u cilju i bila bi im bolja strategija da nastoje ostati u sabornici kako bi postavljali ozbiljna pitanja nego da ih se izbacuje jer onda više ne mogu ništa pitati. Alkarskim rječnikom rečeno, prvi se jesenski “aktualac” pretvorio “uništa”. I to je već postalo dijelom našeg političkog folklora.
To je predstava koja sigurno neće podignuti povjerenje u hrvatsku politiku jer su građani zabrinuti zbog sve veće krize, a nisu vidjeli da se o tome govori išta konkretno. Vidjeli su samo slabu oporbu i samohvalu Vlade. Oporba je izazivač i svojim bi djelovanjem trebala dovesti vladajuće u situaciju da kažu nešto što im nije oportuno – zaključila je Mamić.
”Vlada je bila pripremljenija”
Sličnog je stava i analitičar Krešo Macan.
– “Aktualac” je bio sramota i prije, a ostao je i sad. Nastavio se niz bezličnih “aktualaca” s kojih ćemo možda zapamtiti samo neku nebitnu foru, poput jučerašnjeg “googla”. Oporbenim rešetanjem nije se otvorilo nijedno pravo pitanje. Oporba to pokušava, ali nikako ne uspijeva. A Vlada je bila puno bolje pripremljena što će odgovoriti nego što je oporba bila pripremljena što će pitati.
Premijer nije bio toliko podrugljiv kao prije, nije išao nisko ili uvredljivo spuštati oporbenim zastupnicima, ali nije propuštao priliku podsjetiti ih na njihove grijehe i izjave. Treba imati na umu da se na “aktualcu” svaka strana obraća svojoj publici, svojim biračima. I premijer je to bolje odradio. Vladajući su zaista dobro uvježbali i cijelu su komunikacijsku priču oko Ine vratili tamo gdje se ona i dogodila, u Inu, a oporba već od prvog dana tu aferu pokušava smjestiti u Vladu i tražiti odgovornost same Vlade i premijera. Što se tiče izbacivanja Vidović Krišto već na samom početku “aktualca”, dok god oporba bude radila cirkus na “aktualcu”, to će biti u korist premijera. “Aktualac” je idealna prilika za nametanje određenih tema, ali to treba biti koordinirana akcija oporbe. Ako oporba pojedinačno djeluje, onda je Vladi lakše. Ako nema udružene ofenzive oporbe, premijer je superioran u odgovorima
• – ustvrdio je Macan.
Za manje od mjesec dana, 25. listopada, u Hrvatskoj će se održati iznimno važan skup na svjetskoj razini, točnije prvi međuparlamentarni summit Krimske platforme. A tom prilikom u Zagreb će doći čelnici parlamenata i delegacije iz pedesetak zemalja Europe i svijeta, što znači da bi u Zagreb moglo stići njih oko 400. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković još je početkom rujna obznanio kako je prihvatio prijedlog predsjednika ukrajinskog parlamenta Ruslana Stefančuka da ukrajinska Vrhovna Rada s našim Saborom krajem listopada upravo u Zagrebu organizira konferenciju parlamentarne Krimske platforme.
– Prihvatio sam taj prijedlog ukrajinskog kolege, tim više što je Sabor donio Deklaraciju o Ukrajini. U Zagrebu ćemo 25. listopada imati veliku konferenciju. Najavljuje se dosta velik broj predsjednika parlamenata. Očekujemo da ćemo i tu potvrditi jasnu poziciju saveznika Ukrajine u ruskoj agresiji – kazao je tada Jandroković o konferenciji koja će se održati u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Mnogo bilateralnih sastanaka
Kako se datum održavanja međunarodnog summita približava, sve je više zanimanja za to kome su sve poslani pozivi za taj skup, tko je na poziv potvrdno odgovorio, je li točno da će, kako se može čuti, u Zagreb tada stići i predsjednica Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi te da će svima okupljenima tom prilikom videovezom uživo obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Sve smo odgovore na ova pitanja jučer pokušali doznati u Saboru.
– Pozivi za sudjelovanje na Prvom međuparlamentarnom summitu Krimske platforme koji će se održati u Zagrebu 25. listopada 2022. poslani su, a konačni broj nazočnih još ne možemo predvidjeti jer su prijave u tijeku, dok s dijelom parlamenata drugih zemalja traje komunikacija oko detalja i dogovora o dolasku. Trenutačno je u nekim zemljama, radi političke situacije, neizvjesno hoće li i u kojem formatu nazočiti predsjednici parlamenata, kao što je, primjerice, u Italiji gdje se tek treba konstituirati novi saziv parlamenta. S obzirom na to da su pozvane države sa svih kontinenata, pa tako i neke vrlo daleke zemlje, poput Novog Zelanda i Australije, moguće su i video poruke iz pojedinačnih država – uzvraćeno nam je jučer iz Sabora.
Što se tiče sve glasnijih nagađanja da bi za manje od mjesec dana u Zagreb mogla doći i Nancy Pelosi iz Sabora su odgovorili ovim riječima: “U Hrvatskom saboru u ovom trenutku nema službene pisane potvrde, ali postoji usmena najava mogućnosti dolaska Nancy Pelosi”. U odgovorima s Markova trga stajalo je još i to da će “predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uoči i nakon summita održati i više važnih bilateralnih sastanaka”. Doznaje se da bi ti bilateralni sastanci mogli uključivati i razgovore s predsjednicom njemačkog Bundestaga, kao i predsjednikom austrijskog Nacionalnog vijeća.
Ukrajinci su predložili da se pozivi pošalju i onim zemljama koje nisu dio platforme, ali su u proteklim mjesecima ruske agresije izrazile podršku Ukrajini
koji je organizator summita, kažu da postoji usmena najava da bi u Zagreb mogla stići i Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma SAD-a, dok bi se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao javiti videovezom
Unatoč ovim vrlo šturim informacijama dobivenim jučer službeno iz Sabora, ponešto se ipak može doznati i iz kuloara. Tako se moglo doznati da je poziv za summit poslan svim državama koje su sudionice Krimske platforme, a njih je 46. Među njima su sve zemlje Europske unije, članice G7 i NATO-a. Pretpostavka je da će summitu nazočiti i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Također, kako se može doznati, Ukrajinci su predložili da se pozivi pošalju i onim zemljama koje nisu dio platforme, ali su u proteklim mjesecima ruske agresije na Ukrajinu izrazile podršku
Ukrajini, posebno tijekom glasanja u Ujedinjenim narodima. Time je izražena želja za proširenjem platforme. To se odnosi na zemlje Južne Amerike, Afrike i Azije. No, pozivnica za skup u Zagrebu navodno je poslana i u Srbiju. Jučer smo i tu informaciju htjeli provjeriti u Saboru pitavši je li ona točna, ali nikakav odgovor po tom pitanju nismo dobili. Navodno odgovor iz Srbije još nije stigao, stoga ostaje za vidjeti hoće li krajem listopada među stranim uzvanicima u Zagrebu biti i predsjednik srbijanske Narodne skupštine Vladimir Orlić.
Program se još slaže
Također se doznaje da je poziv upućen i delegaciji Turske pa se sad još uvijek čeka i turski odgovor. Ipak, iako je okvirni rok za potvrdu dolaska u Zagreb 7. listopada, veliki broj država već je potvrdio dolazak svojih delegacija. Prema zasad neslužbenim informacijama stižu sami predsjednici ili potpredsjednici parlamenata: Albanije, Austrije, Crne Gore, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Gruzije, Latvije, Lihtenštajna, Litve, Moldove, Norveške, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Švicarske... Summit bi pak kao domaćini trebali otvoriti predsjednici hrvatskog i ukrajinskog parlamenta, Jandroković i Stefančuk. Iako se detaljan program summita još uvijek ne zna, jer se on i dalje slaže i usuglašava, može se čuti da tema neće biti samo Krim, već i rat koji se odnosi na cijelu Ukrajinu, pa i događanja koja će uslijediti nakon referenduma u četiri okupirane
• ukrajinske oblasti. jer nije sasvim jasno kakva je pravna situacija s obzirom na to da za takvu vrstu opomene kakvu je dobila nastavnica matematike nije navedeno postoji li mogućnost žalbe. Dodala je i to da vanjski članovi, među kojima i ona, nisu glasali za takvu odluku jer to nije stvar iz radnog odnosa, već stvar upozorenja inspektora koji je to naložio ravnateljici. Čačinovič je kazala da profesorica matematike nije dobila opomenu jer je promijenila ocjene “već zbog drugih stvari koje su (inspektori) pronašli – oko nečega što je upisivala ili nije upisivala u dnevnik, jer je raspustila razred 20 minuta prije i slično”. Ravnateljica Klasične gimnazije Zdravka Martinić-Jerčić Hini nije željela ništa komentirati, već je uputila na webstranicu škole gdje će biti objavljeni zaključci školskog
• odbora.