Brzi internet svima tek 2025., kasni dvije godine zbog žalbi na natječaje
Državna optika, projekt vrijedan 101,4 milijuna eura, od čega je 85 posto iz EU fonda, počet će se graditi sredinom 2023., a bitan je preduvjet i za uvođenje 5G mreže u slabije razvijene krajeve
Brzi internet trebao bi biti omogućen svima na području Hrvatske, pa i u onim najzabačenijim i najnedostupnijim mjestima do kraja 2025. godine. Do tada bi, prema novim planovima, trebao biti gotov projekt velikog državnog interneta, odnosno izgradnje takozvane agregacijske optičke mreže, doznajemo iz Odašiljača i veza, tvrtke zadužene za tehničku provedbu projekta.
– Cjelokupna provedba javne nabave upravljanja projektom, uključujući ishođenje nužnih prethodnih suglasnosti, traje već gotovo 15 mjeseci te dobrim dijelom kasni zbog uloženih žalbi tijekom trajanja postupka – kazuju nam iz Odašiljača i veza.
Javile se dvije tvrtke
– U međuvremenu, otvorene su ponude za usluge upravljanja projektom. Uslijedili su propisani javnonabavni postupci kao što su analize pristiglih ponuda, traženje pojašnjenja i popratnih ažuriranih dokumenata i sl. – objasnili su iz OIV-a te kazali da slijedi dobivanje suglasnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) kao nositelja programa, donošenje odluke o odabiru ili poništenje, rok mirovanja, rok za žalbe te, ako sve bude kako treba, potpisivanje ugovora o usluzi upravljanja programom izgradnje NGN agregacijske infrastrukture.
– Očekivano vrijeme, kada će biti poznat upravitelj projekta, jest kraj listopada, odnosno sredina studenog. Nabava usluge projektiranja i izgradnje pokrenut će se neposredno nakon odabira dobavljača za upravljanje projektom, što bi trebalo biti do kraja prvog kvartala 2023., a nakon što se s odabranim dobavljačem pripremi dokumentacija za nabavu navedenih usluga. Radovi će početi neposredno nakon provedenih prethodno navedenih javnih nabava, očekivano do sredine 2023. godine – naglašavaju iz OIV-a.
Prvobitni rok koji je bio postavljen za kraj gradnje državne optike, točnije 2023., bit će uvelike probijen. No dobra je vijest da nakon četiri žalbe, koje su zakočile proceduru i cijelu gradnju odgodile za dvije godine, sada je taj dio iza njih. Uskoro bi trebao biti odabran upravitelj projekta, a kako doznajemo, na taj natječaj prijavile su se dvije tvrtke, jedna strana i jedna domaća.
OIV je usporedno radio na usklađivanju trasa agregacijske infrastrukture s komercijalnim najavama operatora, ali i s prijavljenim planovima razvoja širokopojasne pristupne infrastrukture (PRŠI) koja se gradi temeljem komplementarnog okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP). Također, u tijeku je implementacija programskog alata koji će biti korišten za evidentiranje i upravljanje infrastrukturom, čiju je javnu nabavu OIV već uspješno proveo. Hodogram gradnje postoji, no detaljnije će biti izrađen u suradnji s upraviteljem projekta, ali i izvođačima koji će raditi na projektiranju i gradnji,
– Gradnja će biti temeljena na četiri hrvatske regije kako bi se što efikasnije i brže mogla sagraditi infrastruktura i dati na korištenje. Uzimajući u obzir da će pri gradnji agregacijske infrastrukture biti djelomično korištena i postojeća infrastruktura (kabelska kanalizacija), u početnom razdoblju gradnja će biti fokusirana na trase s postojećom infrastrukturom budući da su procedure ishođenja relevantnih suglasnosti i dozvola u takvim situacijama jednostavnije. Taj će se period iskoristiti za projektiranje i ishođenje građevinskih i ostalih dozvola za gradnju – kazuju iz OIV-a.
Svima jednake mogućnosti
Državna optička infrastruktura trebala bi svojom zemljopisnom rasprostranjenošću, tržišnom dostupnošću i prihvatljivim veleprodajnim cijenama omogućiti da svi korisnici imaju jednake mogućnosti izbora operatora i brzog interneta. Veliki projekt državnog interneta, jednom kada se izgradi, trebao bi osigurati korisničke priključke do javnih ustanova u ciljanim naseljima koje bi tako bile povezane te potaknuti investicije i razvoj gospodarstva. Izgradnja agregacijske optičke mreže preduvjet je za ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske jer bez brzog interneta u današnje doba ne mogu poslovati ni poduzetnici ni obrtnici niti se žele doseliti novi ili ostati stari stanovnici. Državna optika, osim što je bitna za razvoj pristupne mreže, bitan je preduvjet i za implementaciju 5G mreže u slabije razvijenim krajevima. Ukupna financijska sredstva za gradnju agregacijske mreže iznose 101,4 milijuna eura, od čega je 85 posto osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a preostalih 15 posto osigurava RH nacionalnim sufinanciranjem. Ta sredstva odobrena su kada i ona za izgradnju
• Pelješkog mosta.