U raznolikosti vinskih stilova iz Hrvatske uživa cijeli svijet
Utjecaj Mediterana, Alpa i Panonske nizine ogleda se u svakoj od četiri hrvatske regije, a upravo ta raznolikost podneblja i Sunčeva toplina neophodna za uspješan uzgoj vinove loze pogodna je za široku paletu različitih vinskih sorti i široku paletu vinskih stilova na području Hrvatske.
Graševina kao najzastupljenija sorta uglavnom se uzgaja u unutrašnjosti zemlje i od nje se može napraviti sve - od pjenušca do predikata. Uz nju, u kontinentalnoj Hrvatskoj možete uživati u okusima chardonnaya, pinota sivog i crnog, traminca, frankovke, merlota,silvanca, sauvignona..., ali i uz autohtone sorte poput škrleta, kleščeca, kraljevine... Babić, maraština, pošip, grk, lasina, plavac mali, crljenak kaštelanski... autohtone su sorte primorskih hrvatskih županija s juga. Potonja crna sorta s padina Kozjaka svjetsku je slavu stekla tek kad je otputovala u svijet i kao zinfandel ukorijenila se u Americi pa se sve donedavno smatralo da odande i potječe. No, zahvaljujući uzorku loze iz starog vinograda u Kaštel
Novome i provedenoj DNK analizi, otkriveno je njezino podrijetlo.
Svakako ćemo spomenuti i neke od vinskih aduta Istre i Kvarnera, poput žlahtine, terana, istarske malvazije, borgonja, muškata momjanskog... Vinari očekuju da će ovogodišnja rodna berba koja je zbog sunčanog vremena počela ranije nego inače opet iznjedriti vrhunska vina cijeloj Hrvatskoj, u sve četiri boje - crnoj, bijeloj, ružičastoj i narančastoj.
- Berbu smo započeli oko 25. kolovoza, dva-tri tjedna ranije u odnosu na prijašnje godine, zbog izrazito sunčanog ljeta. Rane sorte chardonnay i sivi pinot su pobrane, a koristimo ih za proizvodnju pjenušca. Pri kraju je i berba malvazije koja čini 70 posto ukupne proizvodnje grožđa i vina - kaže poznati istarski vinar Marino Markežić i najavljuje još jednu odličnu vinsku godinu. Upravo zahvaljujući zemlji na mikrolokaciji Momjanštine, bogatoj laporom koji zadržava vlagu, vinogradi na imanju vinarije Kabola ovogodišnju sušu dobro su izdržali. No, kao i sa svime, ni s vinom ne treba pretjerivati. Ili kao što bi rekao Tin Ujević: “Vino moraš piti tako da ti razbuđuje svijest, a ne da je gasi”.
Graševina je najrasprostranjenija sorta u nas i od nje se spravljaju vina u različitim varijacijama