Svi trče za ciljevima, ali životne vrijednosti formula su za uspjeh
Liječnik i psiholog objašnjava da treba prihvatiti činjenicu da patite. Tada je važno prema sebi biti nježan. Većini ljudi to je vrlo teško
Dr. Russ Harris je liječnik. Sam kaže da su njegovi razgovori s pacijentima znali potrajati satima jer ga je zanimalo kako ti ljudi žive i što se krije iza bolesti. To ga je odvelo u psihologiju, a trenutačno taj liječnik psiholog živi u Melbourneu. Njegova knjiga “Klopka za sreću”, koja je podnaslovljena “Prestanite se mučiti i počnite živjeti”, veliki je svjetski hit, a hrvatskim čitateljima predstavlja je izdavačka kuća Poetika. Za Večernji list s dr. Harrisom su razgovarale prevoditeljice: Lejla Alagić i Ornela Findrik.
Što je to “Klopka zvana sreća” i kome je namijenjena?
Bit je u tome da nas popularni mitovi i ideje o sreći čine nesretnima. Vrlo je lako upasti u klopku sreće – slušamo općeprihvaćene mudrosti, savjete, ideje popularne psihologije... čak i zdravstvene stručnjake. Pomislimo: “OK” i počnemo živjeti tako i zatim postanemo frustrirani i razočarani jer mnogo tih stvari naš život dugoročno čini gorim. Ova knjiga govori o tome kako izbjeći tu klopku, kako pronaći dobre, znanstveno dokazane načine koji će nam pomoći izgraditi ispunjen i smislen život, onaj u kojem se znamo nositi s neizbježnom patnjom i teškoćama.
Dakle, ova knjiga je za svakoga.
Da. Svatko ima probleme, čak i najdivniji život ne može proći bez boli. Jedan od ključnih problema je pojam same sreće. Ako većinu ljudi pitate što je to sreća, reći će da je to neki dobar osjećaj ili da to znači osjećati se dobro. A to je vrlo ograničeno poimanje sreće.
Što je sreća za vas?
Antički Grci imali su dvije riječi za sreću: jedna je hedemonia, tj. hedonizam. To je život temeljen na traganju za užitkom, život u kojem činite ono zbog čega se osjećate dobro. I to je ono što većina ljudi smatra srećom. No, imali su i drugu riječ – udemonia, a to je život u skladu s vrijednostima, u kojem se ponašate kao osoba kakva želite biti, čineći dobro u svijetu. Iz toga proizlazi osjećaj blagostanja zbog toga što živite u skladu sa svojim vrijednostima i
kako bi naš život trebao biti bolji. Naši prijatelji na Facebooku ne objavljuje slike svađe s partnerom, lošeg vremena, lošeg jela... Vidimo samo kako je svima život divan.
No, ako su vrijednosti ključ za ispunjen i kvalitetan život, zašto se ljudi često ponašaju suprotno od svojih vrijednosti?
Zbog toga što smo svi mi samo ljudi. Kad se teške misli i osjećaji pojave, mi se na njih “upecamo”, baš poput ribe na mamac. To se svima događa. Ova se knjiga bavi “vještinama odvajanja (od udice)”, a to su zapravo načini pomoću kojih se možemo odvojiti od teških misli i osjećaja. Ne možemo ih se magično riješiti, no možemo naučiti kako se od njih odvojiti, kako umanjiti moć koju imaju nad nama.
U vašoj su knjizi i brojne vježbe?
Mogu to objasniti analogijom: ako pročitate knjigu o skijanju, nećete znati skijati. Morate stati na skije, učiti kako pasti, kako ustati i nastaviti. U mnogim poglavljima u knjizi objašnjavam neku vježbu i tražim da to vježbate. Jedino upornom vježbom vidjet ćete rezultate. Ako samo čitate, moći ćete samo razumjeti o čemu se govori, no ne i naučiti.
Bavite se i pojmom “suosjećanja prema sebi”. Što je to i zašto je važno?