Prvo u Željavi, automobilistička utrka Balkan’s Finest Competition, ugostilo je proteklog vikenda oko 10.000 posjetitelja

Civilno događanje

Titovi avioni već odavno ne stanuju u vojnoj bazi Željava, najvećem vojnom podzemnom aerodromu u Jugoslaviji i čitavoj Europi koji je građen čak 13 godina. Hrvatskoj vojsci Željava nije potrebna, tako da je impresivan kompleks u prekrasnoj prirodi, zaklonjen šumom, na granici s BiH već godinama mjesto spontanih dolazaka posjetitelja koji se žele fotografirati na olupini aviona Douglas C-47 koji se nalazi na ulazu u bazu. Tišina i raslinje koje se trudi da obraste silne kilometre čak četiri piste na aerodromu, bile su pusta svakodnevica Željave.

Turiranje jurilica, ćevapi...

Sve do proteklog vikenda kada je stvarnost izgleda potpuno suprotno; turiranje jurilica koje u nekoliko sekundi mogu doseći brzinu od oko 300 kilometara na sat, jurnjave motora, koncerti u večernjim satima, žamor gotovo 6000 posjetitelja koji su tijekom dva dana obilazili Željavu u sklopu automobilističke utrke nazvane Balkan’s Finest Competition. Bilo je tu još i oko tisuću natjecatelja pa još barem toliko suvozača, mehaničara, pa ne čudi procjena policije da je prvo ikada održano civilno događanja u Željavi ugostilo oko 10.000 posjetitelja!

– Sve što se tada događalo na Željavi bilo je prvi put; od prvog civilnog događanja, prve utrke, prvih ispečenih ćevapa, prvog koncerta... ma sve je bilo prvo – govori nam kroz smijeh Zlatko Ružnić, idejni začetnik ovog natjecanja koje je organizirao sa svojom udrugom pod nazivom NLO 505, aludirajući na ime aerodroma koji je u Jugoslaviji nazivan kodnim imenom “Objekt 505”.

Zadovoljan je, kaže, organizacijom, odazivom natjecatelja i gostiju koji su došli iz čitave Hrvatske te susjednih BiH, Slovenije, Austrije...

– Nikome nije baš bilo jasno što to ja i Rudolf Kalkan, Dario Skoko i Cico pripremamo na Željavi, a ispalo je odlično. Već sam neko vrijeme razmišljao o takvom događaju i Željavi kao idealnoj lokaciji za održavanje sličnih okupljanja; prostor je savršen za niz sličnih događanja; ogroman, udaljen od naselja... U svakom slučaju, mislim da sam probio led, pokazao što možemo i time si otvorio vrata da ovakav događaj napravim i iduće godine. A imam i nekih drugih ideja. Šteta je da lokacija propada, a ima velik potencijal. Uz to, po mojoj procjeni je oko dvije tisuće natjecatelja spavalo po hotelima i kod iznajmljivača od Rakovice do Korenice, a sigurno su i restorani imali posla. To je dobitna kombinacija za čitav kraj – kaže nam Zlatko Ružnić.

Organizacijom su oduševljeni i Ante Kovač, načelnik općine Plitvička jezera, te lički župan Ernest Petry koji su bili na događaju, ali i pomogli u njegovoj realizaciji; župan kod dozvola s ministarstvom, načelnik kod čišćenja terena.

– Lokacija je pod Ministarstvom graditeljstva u sklopu kojeg je i Ured za upravljanje državnom imovinom od kojih smo dobili Željavu na dva dana u koncesiju. Događaj je nadmašio naša očekivanja, organizator je probio led i siguran sam da ćemo sada lakše progurati i naše ideje oko stavljanja Željave u funkciju kroz neku vrstu Javne ustanove koja će upravljati lokacijom koja bi bila dostupna za organizaciju raznih događanja. Taj je prostor odličan za natjecanje bilo koje vrste; od automobila, bicikala, motora, do raznih koncerata. Razgovarali smo s potencijalnim organizatorima, u suradnji s načelnikom općine, i o mogućoj Ličkoj Ultri, zašto ne? Prostor može primiti ogroman, neslućen broj posjetitelja – kazao nam je župan Ernest Petry koji priželjkuje i nekoliko sličnih događanja godišnje u Željavi, a svakako će poduprijeti i održavanje Balkan’s Finest natjecanja i iduće godine. Kroz razne EU fondove na koje bi aplicirali, dodao je, taj bi prostor mogli dodatno komunalno urediti, osmisliti dodatne sadržaje koji bi čitavu godinu privlačili turiste koji u taj dio Like već dolaze na Plitvičkih jezera udaljena desetak kilometara.

Komunizam kao priča

– Željava ima takve mogućnosti da bismo ubuduće Nacionalni park mogli smatrati parkom pored Željave, a ne kao sada kad govorimo da je Željava u blizini NP-a. Taj prostor i bez ikakve reklame i uređenja ima odličnu priču, on je dio jedne povijesti koja se može objektivno ispričati. Već sada planiramo urediti te podzemne tunele u dužini od oko 500 metara, sada je moguće obići tek oko 150 metara u dubinu, osvijetliti ih kako bi se po njima moglo prošetati i naplaćivanjem ulaznica već za to možemo financirati uređenje ostatka projekta koji je velik. Moja je ideja, s kojom smo već bili u ministarstvima na razgovorima, uređenje svojevrsnog muzeja; da se podzemni hodnici, putem veleposlanstava, ponude bivšim komunističkim državama u Europi da ga svaka urediti i prezentira svoje državno uređenje. Ta je priča svuda zanimljiva, posebno Zapadu, ali i gostima s Istoka. Mislim da bi i Kinezi takav muzej voljeli vidjeti – kaže Ante Kovač. Napominje da općinska komunalna tvrtka ionako čisti prostor tijekom godine, samo su proširili posao za ovu prigodu. Kaže da je i sam svjedočio, s obzirom na to da je vikendima bio na Željavi radi organizacije natjecanja, da dnevno bivši aerodrom posjeti oko 500 ljudi koji spontano dođu, razgledavaju, slikaju se na avionu.

– Godišnje bismo voljeli da tu bude barem šest ili sedam događanja. To je i način da rasteretimo nacionalni park koje posjeti više od milijun gostiju. Uređenje Željave te postavljanje žičare prema našoj Ličkoj Plješivici, što nam je također projekt koji želimo realizirati, mi bismo zaposlili velik broj ljudi i imali jedinstvenu, cjelogodišnju turističku ponudu koja bi preporodila ovaj kraj, posebno kroz osmišljenu priču u Željavi koju bi vodili povjesničari, muzeolozi i druge struke. Dobar dio posjetitelja NP-a sigurno bi posjetio i te lokacije i time bismo i noćenja povećali s 1,5 na tri dana, što je velika stvar. U svakom slučaju, ovim smo događanjem dobili vjetar u leđa, probijen je led, pokazalo se koje su mogućnosti Željave i to moramo iskoristiti –

• dodao je Kovač.

Već sada planiramo urediti te podzemne tunele u dužini od oko 500 metara, sada je moguće obići tek oko 150 metara u dubinu, kaže Ante Kovač