Jedanaesterce je učio iz nizozemskog udžbenika
Goran Boromisa u omladinskoj je školi brusio Dominika Kotarskog
Goran Boromisa, trenutačni sportski direktor slovenskog prvoligaša Olimpije, na poseban je način vezan s uspjehom naše mlade reprezentacije za igrače do 21 godine. Izabranici Igora Bišćana u nevjerojatnoj su drami svladali vršnjake iz Danske i izborili plasman na Europsko prvenstvo sljedeće godine. Jednu od važnijih uloga u tom uspjehu imao je Dominik Kotarski, naš vratar koji je obranio dva jedanaesterca. O njegovu vratarskom razvoju zadnjih nekoliko godina popričali smo s Boromisom koji je od 2014. do 2018. trenirao Kotarskog u omladinskoj školi Dinama.
Kompletan je vratar
– Iz Zaboka je najprije došao na nekoliko treninga i odmah je jasno bilo da je riječ o iznimnom talentu. Praktički od njegovih samih početaka u Dinamu zanimali su se najbolji europski klubovi, ponajprije Milan, a kasnije je Ajax bio puno konkretniji. Odmah je u školi označen kao ekstrapotencijal. Kompletan je vratar kakvog je jako teško naći na tržištu. Zna igrati nogom, faza obrane mu je odlična, ima eksplozivnu snagu i vjerojatno je najkompletniji mladi vratar na ovim prostorima. Rekao bih da je, nakon Filipa Lončarića, bio najveći potencijal Dinamove škole. Dominik ima prirodni potencijal, neke stvari su mu određene genetskim kodom i zbog toga je toliko drugačiji od ostalih. To je naš najbolji mladi vratar u zadnjih desetak godina. Odlazak u Ajax nije mu donio ono što je očekivao jer u tom trenutku nije bio dorastao izazovu. Sada je u PAOK-u, no sigurno je kapacitet za neku od liga petice, u to nema sumnje. To će se dogoditi kroz dvije-tri godine, vjerujem – ističe Boromisa.
Kako je doveden u Dinamo? – Skautska služba je odradila posao na čelu s profesorom Igorom Gabrijelićem. Nije trebalo biti poseban stručnjak da se zaključi o kakvom je talentu riječ. Samo smo malo promijenili metode treninga. Kroz posebne metode treninga, izbrusio je svoj talent. Posebice neke segmente, odličan je u igri jedan na jedan, ima dobar karakter, veliki je radnik... Imao je manju krizu sa 17 godina, ali to je nevažno.
Kako je razvijao tu vještinu branjenja jedanaesteraca za koju kažu da mu je najjača strana?
– Svi naši vratari radili su po određenim analizama, položajima tijela i čitanju protivnika. Sjetite se da su to imali Šemper, Horkaš, Josipović... Postoji taj jedan program koji smo uzeli iz Nizozemske.
Jedan tamošnji profesor napravio je cijelo znanstveno istraživanje o jedanaestercima. U obzir je uzeo najraznovrsnije parametre, osjećaj, intuiciju, boju dresa vratara koja odvraća pažnju igračima... Dosta smo to primjenjivali u praksi. To zaista ima smisla.
Slijedi Courtoisa
Koliko se vratar zapravo oslanja na te algoritme o kojima pričate u odnosu na intuiciju?
– Svakako su naši dečki u reprezentaciji za utakmicu s Danskom odradili pripremu i analizu. No svakako je to i stvar intuicije koju vratar koristi analizirajući stajnu nogu ili položaj tijela igrača koji izvodi jedanaesterac. Imate također metodu kada vratar širi ruke kako bi, metaforički kazano, izvođaču jedanaesterca smanjio vidno polje i prebacio fokus, odnosno smanjio gol. To su psihološke igrice iz kojih se može dosta profitirati – naglašava Boromisa.
S kim biste ga usporedili od
Kotarski je, nakon Filipa Lončarića, najveći vratarski talent Dinamove škole, kaže Boromisa
chester Uniteda nikad ga nije htio prilagođavati igračima, već je igrače prilagođavao svojim idejama. Da pojasnimo ovo s ulogama, primjerice, u Van Gaalovu 4-3-3 sistemu ova tri veznjaka svaki put imaju tri različite uloge. Isto tako, nerijetko dva krila u napadu znaju imati totalno različite i individualizirane zadaće na terenu, iako igraju na istoj poziciji, samo na drugoj strani.
U Nizozemskoj se to najavljivalo kao velika promjena i period prilagodbe za igrače, ali oni su se na taj sustav u 2021. fantastično prilagodili te sa šest pobjeda i dva remija došli na čelo svoje kvalifikacijske skupine za Svjetsko prvenstvo. U tom sustavu je briljirao “hibridni centarfor” Memphis Depay koji je s Robertom Lewandowskim podijelio prvo mjesto na ljestvici strijelaca kvalifikacija s čak 12 pogodaka u osam nastupa. Međutim, na prvom okupljanju u 2022. godini Van Gaal je šokirao cijelu Nizozemsku i prvi put u sedam godina maknuo se od formacije 4-3-3. U prijateljskom ogledu protiv Danske izveo je momčad u sustavu 3-4-1-2, Nizozemska je pobijedila, ali u intervjuu nakon susreta Liverpoolov Virgil van Dijk je javno kritizirao Van Gaalovu odluku oko formacije. Van Gaal je zbog toga “zaprijetio” Van Dijku za njegove istupe te nastavio koristiti novu formaciju. Nizozemska je s jednim novim stilom igre, modernijim nego što to Van Gaalov stil nalaže, nastavila dominirati te u 2022. upisala šest pobjeda i dva remija. Nizozemska sad igra nogomet sličan Atalantinom; s puno trke i presinga bez lopte te s puno okomitosti kad tu loptu imaju. Posebno su jaki u ofenzivnom “duplanju” svojih krila.
O Italiji ste kao osvajaču prošlogodišnjeg Europskog prvenstva već dosta pročitali i vidjeli, a za sve one koji nekim slučajem nisu, valja ponoviti – Italija je sada sve suprotno od onoga kako se stereotipizira njihov nogomet: napucavanja, skok-igra, prekidi i igra temeljena na obrani. Momčad Roberta Mancinija jedna je od najzabavnijih i najuzbudljivijih reprezentacija na svijetu u ovom trenutku, a također su promijenili sustav igre u zadnje vrijeme, i to poprilično nedavno. Naime, nakon 2:5 poraza protiv Njemačke u lipnju u Ligi nacija, Mancini se na posljednjem okupljanju proteklog tjedna odlučio za promjenu formacije s 4-3-3 (s kojom su osvojili Euro) na 3-5-2.
Zasad je ta promjena “upalila” jer je Italija u susretima s Engleskom i Mađarskom slavila, i to bez primljenog pogotka. Talijani svoju igru, slično kao i Hrvatska, temelje na posjedu koji uglavnom zadržavaju tehnički natprosječno nadareni veznjaci. U Italiji su to Jorginho, Marco Verratti i Nicolo Barella, mada još postoje i sjajne opcije poput Tonalija, Cristantea i Pobege. Mancini najviše rotira u napadu, gdje je priliku u prvih 11 u proteklih godinu dana dobilo čak deset različitih imena; od zvijezde Cire Immobilea pa sve do 18-godišnjeg talenta Wilfrieda Gnonta. Nogometni kuloari skloni su tezi da bi nam Talijani možda najviše odgovarali.
Još jedan trener koji sve temelji na posjedu je španjolski Luis Enrique čija je Španjolska jedna od posljednjih ostalih primjera “tiki-take” u nogometu. Kod Enriqueovih stopera i veznjaka u sustavu 4-3-3 ključna je sposobnost dodavanja lopte, ali i pozicioniranja kako bi linije za dodavanja bile otvorene. Favoriti za stoperska mjesta su Laporte i Torres, a za mjesta veznjaka Pedri, Koke i Busquets. S druge strane, Enriqueu je važno da su bekovi spremni puno trčati kako bi pratili ta dodavanja te bili dodatna opcija za pas. Što se samog napada tiče, Španjolcima je tu ključan centarfor Alvaro Morata koji svojim kretnjama bez lopte nerijetko otvara prazne prostore za veznjake ili krila. Sve ove tri momčadi su, kao i Hrvatska, sistemski čvrsto utemeljene na posjedu lopte.
Uskoro ždrijeb Eura
Valja dodati i da su se saznali jakosni “šeširi” za kvalifikacije za Euro 2024., u kojima će Hrvatska biti nositelj zbog ovog plasmana na Final Four. Hrvatska može dobiti svakakav ždrijeb, od teške potencijalne skupine poput one s Francuskom, Norveškom, Turskom i Slovačkom, sve do lagane skupine poput one s Finskom, Armenijom, Farskim Otocima i Gibraltarom. Ždrijeb kvalifikacija za Euro je 9.listopada u Frankfurtu.
•