”Peleta ima dovoljno, a cijene su dosegnule plafon i počet će padati”
Za vreću peleta od 15 kilograma prošle je godine trebalo izdvojiti oko 34 kune, a sada dvostruko više, od 65 do 70 kuna. Poduzetnik Ivić Pašalić kaže da nestašica neće biti
Za vreću peleta od 15 kilograma prošle je godine trebalo izdvojiti oko 34 kune, a sada dvostruko više, od 65 do 70 kuna. Građani koji su se odlučili na tu vrstu grijanja sad su u panici jer ne znaju hoće li cijene i dalje rasti te hoće li uopće biti peleta za kupnju.
Veći ulazni troškovi
– Važno je reći da peleta na tržištu ima i nestašica sigurno neće biti. Dogodio se značajan rast cijena. Maloprodajne su cijene u odnosu na prošlu godinu porasle 100 posto kao rezultat poskupljenja svih ulaznih troškova kod proizvođača te ponude i potražnje. Potražnja na tržištu je, naime, znatno porasla zbog ruske agresije i potpunih poremećaje kanala opskrbe, što je dovelo do ozbiljnog manjka peleta na tržištu. Samo u Italiji taj je manjak oko dva milijuna tona. Takva potražnja dovela je do logičnog porasta cijena. No, posljednjih nekoliko tjedana tržišta se hlade i potražnja pada, tako da nestašice sigurno neće biti, a mislim da je i cijena dosegnula svoj vrhunac. Rekao bih da dolazi do stabiliziranja stanja na tržištu peleta – kaže poduzetnik u drvnoprerađivačkoj industriji Ivić Pašalić. U odnosu na loživo ulje, cijena kilovatsata energije od peleta približno je ista kao i struje, a u odnosu na plin peleti su nešto skuplji.
– Vlada razmatra neke mjere stabiliziranja cijena pa ćemo vidjeti što će se dogoditi idućih dana – kaže Pašalić. Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK, kaže nam da se u Hrvatskoj proizvodi tri do četiri puta više peleta nego što je potrošnja, tako da će ih svi koji žele i dobiti.
– Zbog straha hoće li biti plina i kakve će biti cijene plina, puno je građana prešlo na pelete. Nastala je pomama i svi žele odmah osigurati zalihe. Koliko znam, sve su količine podmirene. Što se događa s trgovačkim lancima, to je druga stvar. Europsko je tržište postalo zahtjevnije, porasla je potražnja, a čuju se i prognoze da će nedostajati određene količine zbog manjka uvoza iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, pa je veći pritisak na nas domaće proizvođače. Osim toga, BiH i Srbija zabranile su izvoz, što je bio dodatni pritisak na nas. Važno je reći da smo svi imali jako velik rast ulaznih troškova, od struje do plaća, pa i same sirovine. Stvara se slika da proizvođači peleta iskorištavaju situaciju i stvaraju dodatne profite, no nije u potpunosti tako – kaže Galeković. I on smatra da je cjenovni plafon dosegnut i da cijene ne bi trebale rasti.
– Teško je nešto prognozirati. Ovisi to i o tome hoće li biti plina i što će se događati s ratom u Ukrajini. No, mislim da je maksimum cijena u Hrvatskoj postignut – ističe Galeković. Cijena tone peleta kod proizvođača je trenutno oko 350 do 450 eura.
Vlada je smanjila PDV na pelete, brikete i sječku na pet posto, što će na snagu stupiti idućeg tjedna, pa se očekuje da će cijene pasti.
– S obzirom na situaciju u svijetu, teško je išta predvidjeti. Zbog nedostatka sirovine i neizvjesnosti cijene su išle gore. Velika je potražnja za svime što nije plin ili struja. Drvo nam poskupljuje jer ga nema dovoljno u Hrvatskim šumama. Plaćamo ga jako skupo, zbog toga je pelet skup i nema ga dovoljno. Trenutno je kod nas cijena 450 eura plus PDV po toni – rekli su nam u jednoj tvrtki. U Hrvatskoj udruzi za biomasu CROBIOM kažu da s proizvodnjom većom od 430.000 tona drvnog peleta Hrvatska pokriva preko 1,5 posto svjetske proizvodnje. BiH i Srbija zabranile su izvoz drvnih sirovina i drvnih goriva na tri mjeseca, a hrvatski proizvođači u izvozu postižu znatno niže cijene nego na domaćem tržištu, na kojem nisu bili izgrađeni odgovarajući prodajni lanci, a postojale su, kažu, i velike oscilacije u sezonalnosti prodaje, pa su se proizvođači uglavnom okretali izvozu. Za sezonu grijanja potrebno je prosječno oko četiri tone peleta. Već pet godina na pelete se grije Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek. Učionice su već tople, sezonu grijanja počeli su u srijedu. Peleta im, barem kako im je dobavljač obećao, neće nedostajati, no njihova je cijena drastično veća.
– Ne znam bih li hvalio ili kudio taj naš sustav. Koliko čujem i od kolega iz drugih škola diljem Slavonije koje se također griju na pelete, te velike peći nisu baš pouzdane. Često se kvare pa ostajemo bez grijanja – kaže ravnatelj Zlatko Kraljević. Energente im plaća Grad Osijek, no i oni se kao škola trebaju i žele ponašati odgovorno. Za jednu sezonu potrebno im je, inače, pet punjenja sustava, a u svako stane 15 tona peleta.
– Cijena je prošle sezone bila 1600 kuna po toni, a tome treba dodati još PDV i prijevoz. Razgovarao sam u utorak s dobavljačem, rekao je kako nam mogu osigurati dovoljnu količinu peleta, ali ne mogu jamčiti cijenu. Po novoj cijeni koju smo dobili, tona peleta stoji 4000 kuna, plus PDV i prijevoz. Dakle, jedno nas je punjenje prije stajalo oko 24.000 kuna, a sada će nam trebati oko 60.000, a s PDV-om i prijevozom možda dođemo i do 70.000 kuna – iznosi on računicu.
Umjetno stvorena kriza
Što se tiče dodatnih troškova, samo jedan servis, navodi, stoji oko 5000 kuna, a čišćenje dimnjaka između 4000 i 5000 kuna. Kad se sve zbroji, još je uvijek to, dodaje, puno manja cifra od one koja se izdvaja za škole s plinskim grijanjem. Za grijanje škole slične kvadrature kao što je OŠ Ivana Filipovića račun je posljednjih mjeseci prošle sezone grijanja, kaže, iznosio oko 200.000 kuna.
– Naše je grijanje i dalje tri puta jeftinije, no iako se ne razumijem u ekonomiju, mislim kako je kriza umjetno stvorena jer mi nije jasno zašto su peleti poskupjeli s 1600 na 4000 kuna za tonu – kaže. Prije se ova škola grijala na loživo ulje, a postrojenje je bilo staro 55 godina, uvjeti neadekvatni, pa je Grad Osijek, kao osnivač, odlučio da prijeđu na grijanje na pelete. Novi je sustav stajao oko 800.000 kuna. Plinska varijanta nije dolazila u obzir zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa u školi.
– Dobra je to odluka bila i riječ je o obnovljivom izvoru energije, no imam gorak okus u ustima zbog kvalitete peći, a s istim se problemima susreću i kolege u drugim školama, dakle nismo
• izuzetak – zaključuje Kraljević.
Dobro je, udovice ne spaljuju, ali strašno je da muškarci, uglavnom starci, još pokušavaju kontrolirati naša tijela
U Sisku i Rijeci najrjeđe se može čuti dječji smijeh