Birači u BiH kojima je dosta trgovanja imaju za koga glasati

Intervju Slaven Raguž: Raspisivanje izbora po neustavnom izbornom zakonu poraz je vanjske politike RH i aktualne politike Hrvata u BiH

Pred Bosnom i Hercegovinom još su jedni izbori po praktički istim pravilima koja omogućuju nametanje hrvatskih predstavnika preglasavanjem na razini Federacije. Što očekuje od izbora u takvim okolnostima, u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž.

Što uopće možemo očekivati od ovih izbora?

U okolnostima sustavne nepravde i aktivne marginalizacije cijelog jednog političkog naroda, za očekivati bi bila potpuna mobilizacija zajednice kojoj se prava krše. Ali toga kod nas nema, nego je izlaznost često i niža nego kod Srba i Bošnjaka jer su dosadašnji hrvatski predstavnici u ljudima ubili i volju i nadu. Pozivajući se na legitimitet koji im je narod dao, godinama rade samo u vlastitom interesu. Na nama iz HRS-a velika je zadaća da ljudima pokažemo da nismo svi isti i da ne želimo biti samo jedni u nizu, nego oni koji će promijeniti hrvatsku politiku u BiH. Dosadašnjim smo aktivnostima pridobili povjerenje solidnog dijela birača, a u ovoj kampanji i šire. Glavni nam je cilj animirati što više ljudi na glasanje. Najvažnija je naša poruka biračima da, ako im je dosta korupcije, klijentelizma, trulih kompromisa i bestidnog trgovanja nacionalnim interesima, sad imaju za koga glasati.

Tvrdite da su tehničke izmjene koje je donio visoki predstavnik Schmidt dodatno povećale mogućnost izbornog inženjeringa. Čime? Kako namjeravate spriječiti izborne krađe?

Veliku većinu biračkih mjesta pokrili smo promatračima, probranim čestitim ljudima kojima je dosta izbornog inženjeringa i lopovluka svake vrste. Nećemo dopustiti da netko manipulira izbornom voljom birača, slobodnih ljudi koji su svoju slobodu oružjem branili i jako skupo platili. Schmidt je svojim odlukama, kao i Središnje izborno povjerenstvo prije njega, prema sugestijama OSCE-a, dao praktički apsolutne ovlasti općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima. Kod nas su to tijela pod potpunom kontrolom vladajućih stranaka. Uz to, ukinuli su i čitanje imena glasača na glas, čime su olakšali prevarantima koji ne glasuju samo u svoje, nego i u tuđe ime. No, bez obzira na sve, spriječit ćemo malverzacije, a vrlo tijesno surađujemo i s međunarodnim organizacijama koje su ovaj put angažirale više stotina promatrača. i sl. županijske su nadležnosti! Umjesto da jačamo županije koje su de facto hrvatski entiteti u BiH, HDZ ih slabi.

U veljači ste odbili sudjelovati u radu Hrvatskog narodnog sabora, no ostalo je nejasno jeste li kao stranka potpuno raskrstili s njima. Ima li tu ipak prostora za suradnju?

Naravno da ima. Mi smo još 2015. ponudili svoj prijedlog reforme HNS-a kao institucije. HNS je neminovnost, obveza, ali postao je parodija jer je u potpunosti stavljen u službu HDZ-a BiH. Dovoljno je spomenuti da se sjednice Predsjedništva HNS-a u pravilu održavaju nakon sjednica HDZ-a BiH, u prostorijama HDZ-a BiH, gdje se samo potvrde zaključci doneseni na Predsjedništvu te stranke. HNS trenutačno provodi politiku HDZ-a BiH, a ne hrvatskog naroda.

Pale su rekordne količine oborina u kratkom vremenu, oluja je u trenu sve uništila, sve su češće takve pojave o kojima svjedoče stanovnici od Čazme, preko Gorskog kotara i Karlovca do ovih dana Istre i Rijeke gdje je izmjeren novi rekord u dnevnoj količini oborina. I to ne samo rujanski nego apsolutni rekord s čak 287,5 mm po četvornome metru u jednome danu, po podacima DHMZ-a. U naletu bujičnih voda izgubljen je i jedan život.

Bujične vode i odroni

– Prema klimatološkim rezultatima DHMZ-a, u razdoblju od 1961. godine uočen je konzistentan trend porasta jesenske količine oborina u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Smanjen je broj sušnih dana koji uzrokuje znatno smanjenje trajanja sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima, posebice u Gorskom kotaru, na Kvarneru i u zaleđu. U kontinentalnoj Hrvatskoj uočena je intenzifikacija dnevnih oborina. S klimatskim promjenama možemo očekivati povećan broj ekstrema, kako kišnih tako i sušnih, na koje se kao zajednica trebamo pripremiti. Ove godine imali smo na riječkom području rekordnu sušu, a već u rujnu rekordne količine oborina. Pojava takvih uzastopnih ekstremnih događaja predstavlja dodatan rizik za poljoprivredu, posebno sigurnost hrane, te vodno gospodarstvo i energetski sektor – kažu u DHMZ-u.

P1l6e:1n2:3k2ovića

nakon nevremena u Rijeci da imamo više nego jasne klimatske promjene zbog kojih se vrlo brzo događaju ekstremne prirodne nepogode potvrđuje i Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica DHMZ-a. Od iznimnih suša do ekstremnih padalina, sve je to naša realnost koju ne možemo izbjeći i kojoj se moramo prilagoditi.

Prilagodba kao prioritet

– Mi već živimo u vremenu klimatskih promjena te će, nažalost, vremenski i hidrološki ekstremi biti sve učestaliji. I zato je prilagodba tim promjenama prioritet zajednice. Jedan od načina prilagodbe su sustavi ranog upozorenja koji mogu ublažiti razorne posljedice koje vremenski i klimatski ekstremi mogu imati na lokalne zajednice i društvo u cjelini. DHMZ daje podršku lokalnim zajednicama prilikom izrade njihovih akcijskih planova energetskog i klimatskog održivog razvitka. Jedna od najvažnijih nadležnosti DHMZ-a je pravovremeno izdavanje upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave. Najopsežnijim projektom METMONIC, koji provodi DHMZ, između ostalog, gradimo mrežu meteoroloških radara koja će prvi put obuhvatiti cijeli teritorij Hrvatske. Trenutačno su u operativnom stanju četiri od planiranih šest novih radara. To će omogućiti još jaču podršku DHMZ-a svim vitalnim službama u zaštiti života, dobara i okoliša, informacijama o vremenu, klimi, vodama i kvaliteti zraka – kazala

Ivančan-Picek.• je dr. sc. Branka

SLAVEN RAGUŽ, predsjednik HRS-a, poručuje da u borbi za jednakopravnost neće popustiti ni pod čijim pritiscima. Drugi politički žive od neravnopravnosti Hrvata, a mi da je jednom zasvagda riješimo, kaže