Od kore mrkve pripremite čips, od krumpirove popečke
Pokrenuta je Zero Food Waste Revolucija čiji je cilj smanjiti bacanje hrane
Jeste li svjesni da se u Hrvatskoj godišnje baci 71 kilogram hrane po osobi, a na odlagalištima u zemlji završi čak 380 tisuća tona? Tako je pokazalo istraživanje koje je proveo Centar za prevenciju otpada od hrane (CEPOH), čija će predsjednica dr. sc. Branka Ilakovac savjetima pridonijeti dvotjednom izazovu u sklopu projekta Zero Food Waste Revolucija koji su pokrenuli marketinška agencija Kreativna poslovna rješenja i portal Centarzdravlja.hr. Projekt je predstavljen jučer, na Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane, a online izazov počinje u listopadu.
Šoping lista i tjedni jelovnik
– Projekt je nastao s ciljem podizanja svijesti o ekonomskim i ekološkim utjecajima bacanja hrane i aktiviranja pojedinaca da poduzmu jednostavne i djelotvorne korake za smanjenje takve prakse u svojim domovima. Naša agencija u suradnji s portalom Centarzdravlja.hr često radi projekte koji su važni za društvo, ali prilikom osmišljavanja Zero Food Waste Revolucije ideja vodilja bila nam je upravo da ovaj međunarodni dan ne bude tek jedan u godini, već naša svakodnevica – kazala je voditeljica projekta Andreja Petrić iz Kreativnih poslovnih rješenja.
U dvotjedni online izazov na portalu Centarzdravlja.hr svatko će se moći uključiti, a stručnjaci će im svakodnevno davati savjete o tome kako bacati što manje hrane. Tako ćete, primjerice, ondje moći naučiti kako pravilno izraditi šoping-listu ili planer tjednog jelovnika s pomoću kojeg ćete iskoristiti sve namirnice iz zaliha.
– Prema podacima za 2020. godinu, čak 76 posto otpada od hrane u Hrvatskoj nastaje u kućanstvima. Dugoročni pozitivni rezultati u smanjenju količina bačene hrane mogući su samo konprojekta tinuiranom edukacijom koja će dovesti do promjene ponašanja potrošača. Dobra je vijest nakon ove crne statistike što se rezultati mogu postići vrlo brzo, malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane u kućanstvima – kazala je Branka Ilakovac dodajući kako je cilj da se stvaranjem novih navika do 2030. godine brojka od 71 kilogram bačene hrane po osobi prepolovi.
Jedan od savjetnika bit će i Marin Medak, poznati chef i vlasnik restorana RougeMarin, koji će u projektu nuditi svoje recepte s uputama kako maksimalno iskorištavati hranu i bacati samo ono što je doista nužno. Jučer je za primjer prezentirao pet jela u tri kategorije: kore, ostaci i prezrelo voće. Kore raznog voća i povrća, primjerice mrkve i krumpira, iskoristio je tako za izradu čipsa začinjenog curryjem, a od kora mladog krumpira pripremio je popečke uz koje preporučuje umak od jogurta. On se pak, savjetovao je, može dobiti i od miješanja kupovnog jogurta i prokuhanog mlijeka pred istekom roka trajanja. Ostaci pilećeg mesa iz juhe poslužili su mu kao odlična baza za paštetu koju se može poslužiti na prepečencima od starog kruha. A možete ih, demonstrirao je Medak, iskoristiti i u slatkoj varijanti pa na njima servirati prezrelo voće koje ste prethodno popržili na maslacu. Svima nam je također navika, primjerice, lonce s varivom ostavljati na štednjaku da se ohlade prije nego što ih stavimo u hladnjak, a većina nije svjesna da će se tako prije pokvariti pa chef preporučuje odmah ih staviti na hlađenje. Kasnije nam to povrće iz variva ili juha može koristiti u izradi faširanaca.
Oznake roka trajanja
– Potrošače najviše bune oznake na namirnicama “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, što je i jedan od najčešćih uzroka bacanja hrane – istaknula je dr. sc. Brigita Hengl ispred Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Također je objasnila kako se hrana s oznakom “upotrijebiti do” ipak ne bi trebala konzumirati nakon otisnutog roka jer se ona najčešće nalazi na kvarljivim namirnicama poput mesa, mlijeka ili ribe. Medak je pak upozorio i da još jedan velik problem u ugostiteljstvu predstavljaju švedski stolovi jer se poslužena hrana počinje kvariti već nakon tri sata. Problem je i to što, kazala je Andreja Petrić, u praksi “ružno” voće i povrće, odnosno ono koje nije dovoljno atraktivnog izgleda, primjerice crvene sjajne jabuke, gotovo nikada neće stići do polica prodavaonica.