Kad politika bira ravnatelje, imamo kaos u zdravstvu
Pacijente prije operacije nema tko uputiti na preoperativnu obradu jer umjesto njihova liječnika, vodi ih tim bez nositelja. Neka vozila hitne prešla su već 400.000 kilometara i imaju zastarjele defibrilatore...
Inicijativa mladih liječnika prosvjedom je upozorila na anomalije u zdravstvenom sustavu koje štete i liječnicima i pacijentima, a nakon prosvjeda resorni će ih ministar ponovno primiti u ponedjeljak. S četvero mladih doktora iz Inicijative razgovarali smo o problemima u njihovu poslu, ali i o rješenjima koja nude. Svi su oni tražena roba u uređenijim državama i u svakom trenutku mogu se okrenuti lagodnijem životu u inozemstvu, ali smatraju da se trebaju u svojoj zemlji izboriti za bolje uvjete u zdravstvenom sustavu.
Dnevnica i putni trošak
Dr. Ivan Remaj jedan je od rijetkih koji je imao namjeru raditi u obiteljskoj medicini, ali je odustao, kaže, isključivo zbog pristupa HZZO-a. Trenutno čeka specijalizaciju iz fizikalne medicine i nakon 2,5 godine u obiteljskoj, već dvije godine radi u pedijatrijskoj ambulanti Doma zdravlja Vrbovec. Nije jedini, u mnogim pedijatrijskim ambulantama rade doktori opće ili obiteljske medicine jer primarnih je pedijatara premalo.
- Kad bismo imali pravu, normalnu obiteljsku medicinu, kakvu mi u Hrvatskoj nemamo, nego imamu neku pokretnu traku koja odrađuje između 150 i 200 pacijenata dnevno, što je izvan standarda, obiteljski bi doktori mogli pacijenta pratiti od rođenja nadalje jer to je smisao obiteljske medicine - kaže dr. Remaj. Ovako, dnevno upiše više od 250 pacijenata, a u mirnijim danima stotinu. Vani se na dan radi oko 20 pregleda. Istina, ima puno telefonskih poziva i mailova, što oduzima mnogo vremena. Pacijenti, recimo, moraju za kronične terapije svaki mjesec zvati da im se obnovi recept, ali samih pregleda imamo oko dva do tri puta više nego vani. Problem je jer nema standarda po kojima se treba raditi pa se puno improvizira, neki će raditi lošije, a neki bolje. Recimo, kod mene su otvoreni svi kanali za pacijente, dok neki kolege rade samo uživo - govori. Ne sviđa mu se što su obiteljsku medicinu sveli na pisanje uputnica umjesto bavljenja medicinom.
Kontrolori HZZO-a, kaže, lani su odradili 10 tisuća kontrola, od čega je 99% bilo u obiteljskoj medicini, koja generira 10% troškova u zdravstvu?!
- Imaju neke zastarjele parametre, npr. kolesterol 7 i ako pacijentu sa 6,9 propišem lijek prema svjetskim smjernicama kardiovaskularnog rizika, kazne me. To je lijek koji košta 20-ak kuna, oni dođu do Vrbovca u kontrolu, uzmu dnevnicu i putne troškove i naplate mi kaznu od 50-60 kuna - opisuje liječnik.
Osim toga, HZZO za neke lijekove propisuje isključivo preporuku specijalista, iako obiteljski liječnik ima sve kompetencije da to samostalno rješava. - Tada pacijentu ne možete dati lijek, nego ga morate slati na neke kontrole i preglede koji možda nisu potpuni, što je samo dodatni trošak i stvaranje liste čekanja - objašnjava.
Dr. Marin Smilović klinički je radiolog u čakovečkoj bolnici.
- U mojoj bolnici nije toliko loša situacija, ima nas dosta radiologa, ali u drugim bolnicama kolege odrađuju po osam-devet dežurstava mjesečno, što znači da si svaki drugi dan po 24 sata u bolnici - navodi. - Zdravstveni sustav nije povezan, što povećava liste čekanja, ljudi se naručuju na više mjesta pa se ne pojave u svom terminu. Imam naručene svoje pacijente prema normativima, trebalo bi ih biti 15, ali napravimo dvostruko jer radimo hitne i bolničke pacijente i mnoge kojima je dugo čekati mjesec dana na ultrazvuk nakon što je postavljena određena sumnja kaže dr. Smilović.
Velik dio posla po bolnicama leži na specijalizantima, koji nakon 24-satnog dežurstva ostaju još 2-3 sata kako bi odradili papirologiju i provjerili stanje na odjelu, što im nije plaćeno ni zabilježeno. Istovremeno, njihovi mentori često ne odvoje vrijeme za njih, što ova inicijativa namjerava promijeniti jer nije normalno da teret sustava leži na mladim liječnicima koji još nisu stekli sve kompetencije za samostalan rad.
- Broj pacijenata koji dolaze u bolnicu sve je veći. U prvih šest mjeseci 2022. bilo je 50% više pacijenata nego cijele 2019., što pokazuje da sustav preventive u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije dobro posložen. Odlaskom 700 obiteljskih liječnika u mirovinu u sljedećih pet godina to će se još pogoršati - ističe dr. Smilović. Preopterećeni liječnici i sami nerijetko proživljavaju teške trenutke svojih pacijenata te se tako dr. Smilović sjeća mlade žene koja je predugo čekala termin pa su na UZV vidjeli kako se njezina maligna tvorba na dojci proširila.
- Bila je to stresna situacija. Pitali smo se zašto se prije nije reagiralo, a znali smo odgovor: zbog ka
Kad bismo imali pravu, normalnu obiteljsku medicinu, obiteljski bi doktori mogli pacijenta pratiti od rođenja nadalje kaže dr. Remaj
osa u zdravstvu - iskren je liječnik.
Dr. Fran Stjepan Naranđa gotovo tri godine radi u hitnoj u Svetom Ivanu Zelini, a u dogledno vrijeme planira specijalizaciju, nada se otorini. Prije toga još će neko vrijeme provesti u izvanbolničkoj hitnoj službi, jednom od najstresnijih dijelova medicine, koja usprkos tome nema nikakve službene psihološke podrške.
- Nedavno je nakon prometne tim reanimirao dijete od četiri godine, cijela smjena bila je katatonična, u šoku, a to onda smanjuje kvalitetu zdravstvene njege koju pružate drugim pacijentima jer ne možete biti fokusirani - opisuje. Napad nožem, prijetnje vatrenim oružjem, nebrojeni fizički napadi, prijetnje u gotovo svakoj smjeni nažalost su učestale pa hitnjaci traže body kamere, koje bi ujedno bilježile kompletnu komunikaciju i sve postupke na terenu. Nadalje, problem je i često zastarjela i nedostatna opremljenost vozila hitne pomoći koja su i sama već prešla i po 400.000 kilometara. Neke hitne nemaju rasklopna nosila ili su im neispravni stolci za prijevoz pacijenata, zastarjeli defibrilatori, ventilatore koji katkad ne rade... Zbog svega u nekim centrima pacijentima nije dostupna adekvatna hitna pomoć.
Kad župan bira ravnatelja
Urologinju iz Opće bolnice u Sisku dr. Mirjanu Livojević u radu najviše ometaju stvari koje uopće nisu medicinske.
- Velik je problem što nam dolaze pacijenti a da nisu adekvatno pregledani u primarnoj, na prvoj stepenici. Ne zato što oni to ne žele. Dolaze mi pacijenti kojima na kartonu piše “tim bez nositelja”, to znači da nemaju svog liječnika, nego im samo medicinska sestra da uputnicu. Npr. kažem pacijentu da napravi određenu preoperativnu obradu, konkretno kardiologu, ali čovjek nema liječnika opće prakse. I onda se ja šokiram, primim pacijenta pa ga vodim na kardiološku obradu itd. Jako je puno takvih pacijenata, a tako ne možemo raditi - ispričala nam je dr. Livojević. - A kada tražite da se neke stvari koje vam onemogućavaju normalan rad riješe, nema sluha za to. Nema odgovornosti na pozicijama, tako je godinama. Ravnatelji bolnica nemaju nikakvu odgovornost ni prema kome, a i ministar je kazao da su autonomni. Zar je normalno da župan neke županije bira ravnatelja i pročelnike? To znači da ne dobivamo ljude koji su najbolji u svom poslu, nego ljude koji su podobni, a znamo svi kako je kad politika vodi glavnu riječ. Vodi je već 20 godina i imamo kaos i pitanje je hoćemo li se iz njega ikada izvući - otvorena je mlada liječnica.
Velik dio posla po bolnicama leži na specijalizantima, koji nakon 24-satnog dežurstva ostaju još 2-3 sata kako bi odradili papirologiju