Lani prodani stanovi i kuće u vrijednosti od 35 mlrd. kn

Lani je u Hrvatskoj prodano 30 tisuća stanova i apartmana te 17 tisuća obiteljskih kuća čija je ukupna vrijednost bila 35 milijardi kuna. U Zagrebu je srednja cijena lani prodanih stanova skočila oko 9 posto, na Kvarneru 13 posto, rekorderu Zadarskoj županiji čak 124 posto, dok su u Sisačko-moslavačkoj županiji cijene pale 40 posto! U sve oblike nekretnina lani je uloženo 50 posto više sredstava nego 2020. godine, ukupno 60 milijardi kuna, odnosno 14 posto hrvatskog BDP-a. Išlo je sve kao po loju, od parkirališnih mjesta do građevinskog i poljoprivrednog zemljišta te vikendica, tako da se broj kupoprodajnih transakcija povećao 30 posto, na 133 tisuće, objavilo je Ministarstvo graditeljstva u suradnji s Ekonomskim institutom. Prema broju svih kupoprodajnih transakcija ostvarenih u 2021. godini, izdvaja se Grad Zagreb s gotovo 15 tisuća kupoprodaja, zatim Zadar i Split s po više od dvije tisuće te Rijeka s dvije tisuće. U kontinentalnom dijelu zemlje Osijek vodi s 1874 kupoprodaje.

Popularni Viškovo i Solin

Svaka druga kupoprodaja, isključi li se grad Zagreb, odvijala se u samo 21 posto hrvatskih gradova i općina. Kažu da su pored većih gradova živnula i njihova susjedna područja, poput općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostalim dijelovima Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.

Inače, vrijednost lani prodanog poljoprivrednog zemljišta bila je 2,4 milijardi kuna, što je povećanje od gotovo jedne milijarde kuna u godini dana. Sredinom iduće godine istječe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, a državna analiza pokazuje da je u 2021. godini poljoprivredno zemljište bilo najskuplje na Jadranu. Srednju cijenu veću od 200 kuna po četvornom metru imaju Dugi Rat (270 kuna) te Okrug (250 kuna). U jedanaest jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 200 kuna po m2, i to u Pašmanu, Hvaru, Makarskoj, Murteru – Kornatima, Omišu, Trogiru, Baškoj Vodi, Podstrani, Loparu, Podgori i Splitu. Još je tridesetak mjesta uz Jadran s cijenama od 51 do sto kuna po m2. U preostalih 448 općina i gradova medijalne cijene livada i oranica bile su 50 kuna i manje za kvadrat.

Najskuplji stanovi lani su prodani u Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Opatiji. Srednja medijalna cijena najskupljih stanova, odnosno apartmana bila je 18.610 kuna u Dubrovniku, 17 tisuća kuna u Rovinju, u Splitu 16.700 kuna i Opatiji 15.400 kuna. Zagreb je imao srednju cijenu 12 tisuća kuna, a

U Zadarskoj županiji stanovi su lani poskupjeli 124 posto, a u Sisačkomoslavačkoj županiji pojeftinili 40 posto!

Velika Gorica 11 tisuća kuna. To znači da je polovina prodanih stanova bila jeftinija od medijalne, a druga polovica skuplja.

U Zagrebu je prodano gotovo 11 tisuća stanova, s tim što je pet posto najjeftinijih imalo cijenu do 7 tisuća kuna po kvadratu, a pet posto najskupljih više od 18.500 kuna po kvadratu. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prodano je nešto više od 500 stanova i apartmana, a najskupljima je četvorni metar bio viši od 33 tisuće kuna. U Istarskoj, u kojoj je prodano oko 2550 stanova, Splitsko-dalmatinskoj (3100 prodanih) i Primorsko-goranskoj županiji s 3300 prodanih stanova ili apartmana, pet posto najskupljih nekretnina imalo je cijene iznad 20, 22 ili 23 tisuće kuna.

Vukovar najjeftiniji

S plaćom je prilično teško kupiti apartman uz more. Za jedan četvorni metar potrebno je izdvojiti više od trećine godišnje plaće, odnosno prijavljenog dohotka u Dubrovniku, Baškoj Vodi, Hvaru i Rovinju. U još 16 gradova i općina kvadrat stana stoji od 24 do 30 posto godišnje plaće, a to su rastućim redoslijedom Jelsa, Mošćenička Draga, Okrug, Opatija, Malinska-Dubašnica, Trogir, Makarska, Umag, Split, Župa dubrovačka, Krk, Novalja, Marina, Vrsar, Baška i Sukošan. Najjeftiniji su stanovi u Vukovaru, u kojem je indeks priuštivosti iznosio 2,1, te zatim u Plitvičkim Jezerima, Strahonincu, Đurđenovcu i Dardi. U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najviše priuštive stambene nekretnine zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 12 i 48 kvadrata stambenog

• prostora.