Najviše doniraju građani, tek onda tvrtke

U Hrvatskoj se do 5. listopada održava Tjedan filantropije, a jučer je obilježen i Europski dan filantropije i zakladništva. Tim povodom provjerili smo kako i koliko doniraju hrvatski građani. Dr. Marisa Sciolis Škrapić donirala je četiri milijuna kuna za uređenje budućeg Centra za mlade u Rovinju, što je pojedinačno najveća donacija u tom gradu u posljednjih 120 godina. Udruga Labin Zdravi grad nedavno je za Centar za pomoć starijim osobama dobila prvu donaciju anonimne fizičke osobe za kupnju opreme za rad u iznosu od 3800 kuna. U Hrvatskoj nema filantropa koji daruju desetke milijuna kuna, kao na primjer u SAD-u. No puno je pojedinaca i tvrtki koje dio prihoda daruju. Prema izvješću Zaklade Catalyst Balkans, u 2020. znatno su povećana filantropska davanja u Hrvatskoj, a procijenjena vrijednost donacija iznosi 77 milijuna eura, gotovo četiri puta više nego u 2019. To znači da je prosječna donacija po glavi stanovnika porasla s pet na 19 eura. Najviše novca izdvojili su građani, no povećana su i davanja tvrtki koje su 2020. donirale oko 20 milijuna eura. Marija Šain, Mateja Grbić i Jakov Lučenić u znanstvenom radu

“Društveno-ekonomska važnost individualne filantropije”, objavljenom u zborniku međunarodnog skupa “Pajo Kolarić i njegovo doba”, istražili su dosege individualne filantropije pojedinaca kojima je stalo do općeg dobra pa daruju novac ili volontiraju. – Povijesno gledajući, individualna filantropija ima iznimnu važnost na društveno-ekonomski razvoj – ističu. Proveli su i istraživanje među 320 studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Oko 45 posto studenata izjasnilo se da se uključuju u filantropske aktivnosti. Polovica njih to čini doniranjem roba i usluga, zatim doniranjem novca za humanitarne akcije putem telefona, volontiranjem i doniranjem novca potrebitima u okruženju. Motiv uključivanja ispitanika u filantropske aktivnosti u 76 posto slučajeva je osjećaj osobnog zadovoljstva, a 65 posto navelo je da time daju doprinos društvenom razvoju, dok 41 posto pomaže zbog upoznavanja ljudi, umrežavanja i stvaranja kontakata te stjecanja iskustava i novih vještina. Oko 40 posto ispitanih volontiralo je više puta, a 32,8 posto nikad. U prosjeku ispitanici doniraju od deset do sto kuna, ovisno o situaciji i financijskoj mogućnosti.

•

Sav prihod od donacija s nedavno održanog “Humanitarnog buvljaka s poznatima 2022.” u Zagrebu išao je za projekt “Nisi sama - ideš s nama!” za taksi prijevoz žena oboljelih od raka koje se liječe u zagrebačkim bolnicama