Gašper Dovžan

Za nas je pitanje granice na načelnoj razini riješeno i vjerujemo da će ulazak Hrvatske u Schengen dodatno olakšati međusobno razumijevanje

Snovim slovenskim veleposlanikom u Zagrebu Gašperom Dovžanom razgovarali smo o renesansi hrvatsko-slovenskih odnosa, granici, energetskoj povezanosti, novom bloku nuklearke Krško, ali i brojnim drugim aktualnostima.

Ove godine slovenska politička scena se mijenja, prvo ste na parlamentarnim izborima dobili novu Vladu, a nakon deset godina odlazi i predsjednik Pahor. Hoće li sve ove promjene utjecati na trenutačno jako dobre odnose između Hrvatske i Slovenije?

Demokratski procesi uvijek mogu biti nepredvidivi, ali mislim da imamo puno zajedničkih izazova koji se mogu uspješno rješavati samo ako održavamo redovitu komunikaciju i međusobnu suradnju. Krizne situacije posljednjih godina, poput masovnih migracija, pandemije, potresa i požara, učvrstile su u nama važnost dobrosusjedskih odnosa i susjedske pomoći. To je dovelo do jačanja međusobnog povjerenja. Nakon ulaska Hrvatske u EU snažno smo se povezali gospodarski i investicijski. Kad je u pitanju razvoj energetske, prometne i druge infrastrukture, međusobno smo ovisni i moramo tražiti obostrano korisna rješenja. Zbog svega toga vjerujem da će dijalog i orijentacija prema suradnji još više ojačati nakon izbora u Sloveniji.

Hrvati se, unatoč pozitivnim signalima iz Ljubljane, ipak pitaju neće li Slovenija pokušati zaustaviti hrvatski put u Schengen dok se ne riješi pitanje granica?

Za nas je pitanje granice na načelnoj razini riješeno i vjerujemo da će ulazak Hrvatske u Schengen dodatno olakšati međusobno razumijevanje i ojačati našu suradnju. Slovenija je velika zagovornica schengenskog sustava koji, nažalost, od migrantske krize nije u potpunosti funkcionalan. Neke od država članica inzistiraju na kontroli unutarnjih granica, što, prema našem mišljenju, nije opravdano, već dovodi susjedne zemlje u poziciju da ih moraju slijediti i same privremeno suspendirati schengenski režim. U Sloveniji se ne želimo naći u takvoj situaciji nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Stoga uvijek ističemo kako Schengenu nije potrebno samo proširenje, već i reforma koja će ga ponovno učiniti funkcionalnim. Bolja pravila pomogla bi jačanju suradnje sigurnosnih službi i ubrzanju razmjene informacija. Time bi se ojačalo međusobno povjerenje koje je očito nužno za konačno ukidanje unutarnjih graničnih kontrola.

Čini li se što da se ribarima prestanu uzajamno naplaćivati kazne jer ta tortura nad tim ljudima očito je besmislena?

Sa stajališta Slovenije je to provođenje međunarodnog i domaćeg prava. No, svjesni smo da ribarima nije lako i da je to posljedica različitog pristupa do granice na moru koji imaju naše države. Razgovaramo s hrvatskom stranom kako bi se mogao olakšati život ribarima i rasteretiti ih, ali još nismo pronašli konačno rješenje. Riječ je o nizu prilično kompleksnih pravnih pitanja, koja se, barem u Sloveniji, vjerojatno ne mogu riješiti bez sudjelovanja Državnog zbora.

Čini se da su Hrvatska i Slovenija konačno postali dobri susjedi i kapitalizirali sve zajedničke vrijednosti i prednosti. Pa tako dok nam je robna razmjena 2010. iznosila 1,58 milijardi eura, prošle je godine bila čak 5,6 milijardi, s time da slovensko gospodarstvo više izvozi nego uvozi. Jesu li ove gospodarske teme bile ključne u prevladavanju političkih nesuglasica i smirivanju situacije?

Ulaskom Hrvatske u EU, postali smo dio istog pravnog, političkog i gospodarskog okvira, a gospodarska suradnja doživjela je snažan rast. Lanci opskrbe i kapitalne strukture poduzeća duboko su isprepletene. Godišnja razmjena roba i usluga premašuje 7 milijardi eura, a prekogranična investicijska aktivnost premašuje 3,5 milijardi eura. Energetski smo međusobno ovisni. Sve će to samo još ojačati ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen što je pozitivna stvar. To je dokaz da europsko povezivanje funkcionira; donosi povećanje blagostanja i smanjuje politička trenja. Poput Schengena, uspješna gospodarska suradnja dviju zemalja dio je europske suradnje koju ljudi najviše osjećaju, jer se to izravno odražava na poboljšanje ekonomske situacije stanovnika.

Slovenci u Hrvatskoj imaju 110.000 nekretnina, iz toga se može iščitati da vole Hrvatsku? Također, prema jednoj anketi 49 posto Slovenaca dolazi na odmor u Hrvatsku...

Slovenci oduvijek rado putuju u Hrvatsku, gdje najviše vole provoditi svoje slobodno vrijeme. Mislim da se ovdje dobro osjećaju i da su i međuljudski kontakti među ljudima jako dobri. Broj nekretnina koje posjeduju Slovenci u Hrvatskoj također pokazuje da smo ovdje pokretač gospodarske aktivnosti. Ni iz jedne zemlje u Hrvatsku ne dolazi toliko malih privatnih investitora kao iz Slovenije. Naravno, vrlo smo sretni što se povećava i broj Hrvata koji posjećuju Sloveniju. Vole ići u slovenske terme, u brda, na skijališta, a i drugamo.

Postoje li slovensko-hrvatske aktivnosti oko ulaganja u novi blok nuklearke Krško?

Novi blok nuklearne elektrane je u fazi planiranja pa su mnoga pitanja još otvorena. Slovenija će vrlo vjerojatno trebati partnere za izgradnju. S obzirom na blizinu, dobre odnose i mnoge zajedničke izazove, čini se da bi i Hrvatska mogla biti takav partner. S obzirom na energetske potrebe Hrvatske, razumijemo da je zainteresirana za projekt i da će ispitati predstavlja li isti pravu priliku. Naravno, ne treba žuriti te je projekt najprije treba dovesti u fazu u kojoj su mogući konkretniji razgovori.

Ima li Slovenija koristi od hrvatskih plinskih tranzitnih putova i od LNG-a?

LNG terminali su vrlo važni u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji, a dobrodošlo je i to što se nalaze u Europi, a za Sloveniju i to što se nalaze u našoj blizini. Njihova važnost bit će još veća u bliskoj budućnosti, ali će osim terminala biti potrebna dodatna infrastruktura koja će omogućiti protok plina prema Sloveniji.

Jedna od najgorih virusnih kriza je donekle iza nas, no ne u potpunosti. Mnogi su bili ljutiti, i Hrvati i Slovenci, što dvije vlade nisu bile uspostavile iste kriterije za prelaske granice u krizi, pa su mnogi građani na granici imali probleme. Svi se nadaju da se to više neće ponoviti, no vjerujete li da u nekoj sličnoj krizi može biti više koordinacije između dviju država kako bi se građanima omogućio lakši život?

Najteži uvjeti bili su na početku pandemije kad smo se svi našli u potpuno novoj ili nepoznatoj situaciji. Na temelju savjeta epidemiologa, svaka je država nastojala riješiti izazove kako je najbolje znala i umjela. Različita rješenja dovela su i do različitih režima prelaska ne samo državnih granica već i regionalnih granica unutar pojedinih europskih država. Tijekom vremena, također na temelju aktivnosti Hrvatske i Slovenije u ulozi predsjedavajuće Vijećem EU te uz pomoć aktivnosti Europske komisije, postigli smo bolju koordinaciju i usklađenost graničnih režima. Sjetite se npr. zelenih digitalnih certifikata, koji su prošle godine omogućili turističku sezonu. Mislim da smo iz svega toga puno naučili i upravo je zato Slovenija kao predsjedavajuća Vijećem EU u drugoj polovici prošle godine stavila veliki naglasak na otpornost EU. Među ostalim, postigao se napredak u poboljšanju mehanizama koji bi olakšali prelazak granice u sličnim situacijama i očuvali četiri europske tržišne slobode.

Kakav je po vama status slovenske zajednice u Hrvatskoj, jeste li zadovoljni?

Na normativnoj razini slovenska zajednica u Hrvatskoj ima vrlo dobar status i brojna prava. No, ona ovise od njihova broja koji je iz različitih razloga u znatnom padu. Pokazali su to i nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj. Ovakvo uređenje, bez tzv. stečenih prava, nažalost dovodi do kontinuiranog gubitka prava. To kod Slovenaca u Hrvatskoj izaziva određenu nelagodu. Stoga smo uvjereni da se njihov položaj može poboljšati. Mnogo toga mogu napraviti sami i uz pomoć nadležnih slovenskih institucija i našeg veleposlanstva, ali naravno da to nije moguće bez dijaloga i suradnje s nadležnim hrvatskim tijelima, stoga Slovenija želi djelovati u tom smjeru.

Što radite u slobodno vrijeme, koja mjesta posjećujete u Zagrebu, na koji način vodite društveni život?

Većinu slobodnog vremena provodim s obitelji. Inače volim šetati, voziti bicikl i općenito se baviti sportom. Zagreb sa Sljemenom izvrsno je okruženje za sve te aktivnosti. Naravno, radne obveze mi ne dopuštaju puno slobodnog vremena. Ali vrlo me raduje kad imam obveze izvan Zagreba i mogu posjetiti druga lijepa mjesta. Do sada sam bio u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Rabu i Gorskom kotaru. Radujem se posjetu i drugim mjestima za koja se nadam da ću ih uskoro obići. Naravno, ljepota mjesta nije samo u njegovim prirodnim obilježjima, već ga najviše krase gostoljubivi i velikodušni stanovnici. I ovo je, po mojoj procjeni, jedna od najvećih ljepota koje posjeduje Hrvatska.