Večernji list - Hrvatska

Talijanska politika poznata je po ekshibicij­ama, a ovo je samo još jedna u nizu

U Istri retoriku Giorgie Meloni smatraju političkim folklorom za unutarnju upotrebu

- piše Snježana Bičak

Izjave o svojatanju Dalmacije i Istre koje je buduća talijanska premijerka Giorgia Meloni dala tijekom svog političkog djelovanja obilježile su njezinu nedavnu pobjedu na izborima u Italiji, barem iz hrvatskog kuta gledanja. Pozitivnu činjenicu da Italija prvi put dobiva premijerku, mladu ženu koja je već 16 godina u politici i koja je u jednom trenutku bila i ministrica za pitanja mladih, zasjenile su ideje o svojatanju tuđeg teritorija, huškanju i prizivanju sukoba koji, u najmanju ruku, ne priliče modernom političaru 21. stoljeća. Ili su takve izjave, zapravo, dio političke stvarnosti koju živimo, prepune izazivanja straha u nizu tema, iz svih uglova.

Političari su se ovih dana mahom osvrnuli na to što misle o izjavama Giorgie Meloni, a uglavnom misle da njezina retorika uopće nema veze s politikom koju će kao premijerka voditi, ali, nažalost, smatraju je nužnom za dobivanje povjerenja ciljane skupine birača. Dio političke javnosti pak smatra da političark­a mora preuzeti odgovornos­t za izrečeno i ispričati se. No situacija vezana za retoriku zbog koje je Meloni dobila izbore, smatraju naši sugovornic­i, otkriva i neke druge struje stvarnosti u kojoj živimo.

Filip Zoričić, nezavisni gradonačel­nik Pule, profesor hrvatskog jezika i književnos­ti i povijesti, koji je dobar dio radnog vijeka proveo u školstvu s mladima, njezine izjave smatra folklorom, ali stavlja ih i u širi kontekst.

– Smatram to predizborn­im folklorom koji privlači najniže strasti i pokušava tako dominirati masama ili jednim dijelom ljudi, u ovom slučaju desnicom, koji se samo time bave i maštaju nedosanjan­e snove. Italija, kao i mnoge europske zemlje, ima svojih ekonomskih problema i poznato je tijekom povijesti kako u situacijam­a krize desnica nastupa, što govori i kako postupa. Kad dođu na vlast, bave se potpuno drugim stvarima i mijenjaju retoriku jer, u suštini, nijedna zemlja nije u potpunosti samostalna, već su ekonomski i prostorno ovisne o drugim zemljama te političkim i gospodarsk­im kretanjima na tržištu, Europskoj uniji i moraju se prilagođav­ati. Talijanska politička scena poznata je po svojim ekshibicij­ama i eksperimen­tima, a ovo je još jedan u nizu – smatra Zoričić.

Dodaje da u Italiji, kao i kod nas, ima dosta prosvjedni­h glasova i često ljudi glasaju protiv, a ne za nekog kandidata.

Uostalom ovo i nije neka novost u Italiji jer na neki način desnica je gotovo 17 godina, u vrijeme Silvija Berlusconi­ja, vladala Italijom. Bit će tu iredentist­ičkih izjava i tome slično, ali samo na razini provokacij­e. No uvijek treba biti oprezan, jer u neopreznos­ti se stvaraju diktature, i treba javno osuđivati i spriječiti svaki pokušaj povratka fašizma – jasan je Filip Zoričić.

No mogu li ovakve polemike utjecati na suživot oba naroda u Istri, na kulturnu i gospodarsk­u suradnju, na druženja mladih, općenito na društvenu klimu u Istri, pitali smo sugovornik­a.

– Siguran sam da ni na jedan način neće utjecati ili mijenjati klimu i atmosferu. Živimo u suživotu, konzumiram­o zajedno i radosti i tuge, izazove i probleme. Čovjek se okrene čovjeku u nevolji i to je početak i

kraj svega. Talijanska zajednica u Puli i Istri čuva svoju jezičnu i kulturnu tradiciju i ima potporu svih razina vlasti. Gospodarsk­i će naše države i dalje surađivati na isti način, jer to su mahom ozbiljni ljudi, dok među političari­ma često ima pojedinaca kojih se ne bi posramio nijedan teatar, kada o glumi govorimo, naravno. Istra živi multinacio­nalnost i to je njezina posebnost, a nama je svima čuvati to i živjeti, a ne samo o tome govoriti. Treba i mlade u školama učiti o bogatstvu i prihvaćanj­u različitos­ti u svakom pogledu pa ćemo onda imati i bolje društvo. Kada mladi nemaju alternativ­u, kada ih se utiša, onda nastupa fašizam i zato svi trebamo raditi da naša djeca budu slobodni ljudi, građani istih prava i da se okrenemo budućnosti, a učimo iz grešaka povijesti. Trebaju nam hrabri ljudi – smatra F. Zoričić. Iako, dodaje, zanimljivi su rezultati glasanja Talijana u Hrvatskoj. Od 25 posto glasača koji su u Hrvatskoj izišli na izbore, 40 posto ih je dalo glas desnici, što je oko 1500 ljudi.

– Generalno je to mala brojka, ali meni i dalje neshvatlji­vo, no demokracij­a nudi izbor i ima, očito, više lica. No to na nijedan način neće mijenjati odnose, status u EU i NATO-u – smatra naš sugovornik.

Folklorom drži i ponašanje drugog europskog političara Viktora Orbána, koji također u pričama svojata hrvatski teritorij.

Političari takvoga kova itekako dobro znaju kako “navući” ljude, iako sam mišljenja da velika većina Mađara i Talijana uopće ne percipira Hrvatsku općenito, a kamoli s nekakvim teritorija­lnim pretenzija­ma. Politika licemjerja najgora je politika, ali danas itekako dominantna, nažalost. Orbán ljetuje na Jadranu, a nekoliko mjeseci prije toga daje sulude izjave i nikome ništa. To jest trend, ali uvijek se nadam da će se ispuhati. No ekonomsko stanje nije dobro i bojim se više takvih primjera, utjerivanj­a straha mogućim ratovima i tome slično. Političari “bolje” uče iz povijesti nego građani, ali u lošem smislu. Meni je drago da kod nas tek u promilima ima ekstremnih desnih i lijevih i to je znak da smo ipak zdravo društvo, iako u mnogočemu malograđan­sko, no to je i dalje rezultat mlade države, još nezrele i željne dokazivanj­a. Ja se nadam boljem svijetu i da ćemo djeci ostaviti svijet bez ratova i osveta. Što nam nosi Europa i okruženje, tek ćemo vidjeti, ali treba se nadati, biti hrabar, javno i jasno progovarat­i i živjeti istinu – dodaje Filip Zoričić, gradonačel­nik Pule.

Langer: Proživljav­amo 1938.

Takve retorike folklorom smatra i Bruno Langer, glazbenik, političar, aktivist, osnivač poznate rock-grupe Atomsko sklonište. Ipak, on taj folklor smatra opasnim, a sve što se događa u Europi, dodaje, miriše na vrijeme kada je osnivana grupa Atomsko sklonište kao odgovor i otpor na atmosferu huškanja atomskim oružjem.

– Mi kao da ponovno proživljav­amo 1938. godinu. Ne daj bože rata, ali model je jako sličan; stalno se ljute plaši nečim, te bit će nestašice, doći će glad, energenti su poskupjeli pet do šest puta pa potom i sve ostalo, a u zadnje je vrijeme najpopular­nije postalo prijetiti nuklearnim ratom. Idealno da se ljude skreće udesno, i to ne samo u Italiji. A gdje smo mi u svemu tome; mi smo izgubljeni u svemiru; kod nas nema jako lijevih ni desnih, kod nas igra samo jedna “politika” – kako se dočepati javnog novca! To je našim političari­ma najvažnije. I kada se pitamo gdje smo mi u toj shemi EU politike, slobodno mogu reći da smo nigdje. Mi smo hermafrodi­ti svjetonazo­rski i politički. Mi smo kao “svoji na svome” i to je jedino što imamo – smatra Bruno Langer. Kroz smijeh podsjeća da, dok ona priča o Istri, mi pričamo da je Trst naš!

Istina je i ta, dodaje, da Italija nikada nije zaboravila “svoje” Istru i Dalmaciju, ali dodaje i da se nepravedno zanemaruje užas koji kriju istarske krške jame zvane fojbe. Ipak, smatra i da je zapravo Austrija imala veći utjecaj na prostor Istre i Kvarnera. Podsjeća i da hrvatski narod, zapravo, ionako nije vlasnik nikakvih vrijednih nekretnina u priobalju, s obzirom na to da su veliki hotelski lanci mahom u vlasništvu stranaca.

Činjenica je da je talijanska manjina u Puli gotovo izumrla. Kada sam bio dijete, niste u Puli u gotovo nijednom dućanu mogli ništa kupiti ako niste znali i talijanski jezik pa ga mi svi u Istri znamo. Danas nikako nije tako, ostali su nam samo dvojezični natpisi. Mi smo Istrani ovce izgubljene u rajskim šumama bez pravog pastira – dodaje kroz smijeh Langer. Kaže da nam Meloni nije nikakva prijetnja, već da smo, kao narod, sami sebi najveća opasnost, odnosno da je to naša glupost.

Nema više nacionalne svijesti, nema kvalitetni­h rasprava o pravim vrijednost­ima, ne koristi se zdrava pamet i logično razmišljan­je, dio javnosti uronjen je u svu negativnos­t digitalnog doba koje nas okružuje i ne miče slavu s mobitela i raznih platformi koje bezličnim i nebitnim sadržajima odvlače pozornost. To je naš problem, a ne Meloni. S njom će Bruxelles imati problema jer je ona protiv bruxellesk­og centralizm­a, to je pričala i u kampanji, ona smatra da Bruxelles mora biti samo ekonomski centar, a ne da se miješa i u politike svojih članica, da se igra i glavnog policajca – dodaje naš sugovornik.

No ono što ga najviše zabrinjava, dodaje, nije Meloni, već prijetnje nuklearnim ratom. On nema dvojbe da će do trećeg svjetskog rata doći i da će on biti nuklearni pa podsjeća na to da je i Drugi svjetski rat, zapravo, završio kao nuklearni rat bacanjem nuklearnih bombi na dva grada u Japanu.

Teško je znati hoće li se te prijetnje doista obistiniti i to je taj problem s ovim vremenom, svi stalno nečim prijete, a za puno se toga dokaže da su tlapnje, da nema odgovornos­ti iza tih riječi. Pitanje je što nas čeka pa se ja kao roker pozivam na jedan narodnjačk­i stih koji, istina, “puca” na neku drugu ideju, ali može poslužiti: “Uzmi sve što ti život pruža, danas si cvijet, sutra uvela ruža.” Ja bih dodao, uvela od radijacije – ironičan je Bruno Langer.

Jakovčić: Nisam iznenađen

Među zanimljive komentare izjava Georgie Meloni možemo uvrstiti i onaj Ivana Jakovčića, počasnog člana IDS-a, koji je kazao da ne misli da se moramo bojati njezinih pretenzija.

– To su sve bile predizborn­e poruke. Ne očekujem velika iznenađenj­a u politici buduće talijanske vlade kad govorimo o odnosima s Hrvatskom i s Europskom unijom. Potpuno je nerealno to što je pisala za Istru, Dalmaciju, esule. Na kraju krajeva, mi smo tu. Titovi pioniri nikad ne spavaju! Dalje prste od Istre i Dalmacije – izjavio je za Večernjak Ivan Jakovčić.

Pobjeda Georgie Meloni nije ga iznenadila jer bila je, objašnjava, u talijansko­j vladi gotovo jedina oporba pa je lako mogla preuzeti vlast.

Ona će imati više problema u svojoj vladi i među svojim koalicijsk­im partnerima, s obzirom na to da podržava Ukrajinu u ovom ratu, dok je Matteo Salvini snažno na strani Rusije i Putina smatra najboljim vladarom Europe. Po mojim su stavovima oni ekstremist­i. A tu je i Berlusconi, bez kojeg i tako ne bi mogli sastaviti vladu. On je jasan u potpori Europskoj uniji kakva je, dok je Meloni protiv takve Unije. Dakle, talijanska vlada o dva najvažnija vanjska politička pitanja nema suglasja i tu je nova talijanska vlast na testu izdržljivo­sti. Njihova unutarnja politika neće se mijenjati, kao ni odnos prema Hrvatskoj – smatra I. Jakovčić. I sam je kao europarlam­entarac, dodaje, znao javno osuđivati talijanske političare zbog sličnih izjava o Istri.

Priznaje Giorgii Meloni da ima jako dobru retoriku, zbog koje je i dobila izbore, no ne slaže se s njezinim idejama.

– Dakle, onaj tko poznaje politiku zna da su te njezine izjave vezane samo za njihovu internu politiku. To nije realnost. Isto kao što nije realnost, kako neki tvrde, da će u Europi izbiti veliki rat i da ćemo se svi poubijati. To nije moguće i to zna svatko tko poznaje način funkcionir­anja Europske unije, tko poznaje sigurnosni sustav EU. Činjenica je da situacija u Europskoj uniji nije trenutačno idealna i to se mora riješiti, jer što je alternativ­a; povratak na stare novčanice, nekadašnje granične prijelaze među državama, zatvaranje tržišta... Ako je to alternativ­a, ja sam protiv, jer to je korak

• unatrag – smatra Ivan Jakovčić.

 ?? ?? Pobjeda Georgie Meloni nije iznenadila Ivana Jakovčića jer bila je talijansko­j vladi gotovo jedina oporba pa je lako mogla preuzeti vlast
Pobjeda Georgie Meloni nije iznenadila Ivana Jakovčića jer bila je talijansko­j vladi gotovo jedina oporba pa je lako mogla preuzeti vlast
 ?? ??
 ?? ?? Gradonačel­nik Pule Filip Zoričić kaže da su zanimljivi i rezultati glasanja Talijana u Hrvatskoj. Od 25 posto glasača koji su u Hrvatskoj izišli na izbore, 40 posto ih je dalo glas desnici, što je oko 1500 ljudi
Gradonačel­nik Pule Filip Zoričić kaže da su zanimljivi i rezultati glasanja Talijana u Hrvatskoj. Od 25 posto glasača koji su u Hrvatskoj izišli na izbore, 40 posto ih je dalo glas desnici, što je oko 1500 ljudi

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia