U sto dana do cjepiva protiv novih pandemija
Japanska je vlada pokrenula projekt vrijedan dvije milijarde dolara zahvaljujući kojem će biti moguće u stotinu dana pripremiti cjepiva protiv budućih pandemija. Jer, doista jest činjenica kako se ta visokoindustrijalizirana zemlja malo ili nimalo spominjala u kontekstu razvoja cjepiva protiv novoga koronavirusa.
Pomalo je i začudno da nisu stigli ni do kliničkih faza ispitivanja eventualnih cjepiva. Tri kandidata koja su imali i dalje su u stadiju kasnih kliničkih ispitivanja, no ni jedno od tih cjepiva još nije odobreno za upotrebu. Tek dvije godine nakon početka pandemije japanske su farmaceutske kuće napokon pred predstavljanjem vlastitog cjepiva. Prva japanska kompanija kojoj je to pošlo za rukom je Mitsubishi Tanabe Pharma Corp. Njihovo je cjepivo odobreno u Kanadi u veljači, a u ljeto je podnesen i zahtjev za odobrenje u Japanu. Jedan je od razloga sporosti to što su sredstva koja je odobrila japanska vlada u te svrhe malena u odnosu na ono što je platila američka vlada, koja je onda dobila cjepiva Pfizera i Moderne. Dobivanjem vlastitog cjepiva Japan, dakle, smanjuje ovisnost o cjepivima američkih proizvođača. Na ruku ide i novi protokol japanske vlade o ubrzanom prihvaćanju cjepiva za upotrebu. Nakon Mitsubishija, najdalje je stigla kompanija Shionogi & Co., zatim Medicago Inc., koji je kanadska kompanija koje 79 posto posjeduje upravo spomenuti Mitsubishi. Zatim su tu Daiichi Sakyo Co. te KM Biologics CO.
Sada je japanska vlada odlučila uložiti ozbiljan novac kako bi svaku sljedeću pandemiju dočekala pripravna. The Strategic Center of Biomedical Advanced Vaccine Research and Development for Preparedness and Response, SCARDA, dakle strateški centar za napredno biomedicinsko istraživanje cjepiva i razvoja za pripravnost i odgovor, uložit će na početku u istraživanje cjepiva protiv osam patogena, uključujući koronaviruse, virus majmunskih boginja te viruse dengue i Zika, koristeći dijapazon tehnologija za primjenu cjepiva, kao što je tehnologija mRNK, virusni vektori i rekombinantni proteini. Japanska je vlada ustanovila SCARDA-u u ožujku, a centar će se formalno pokrenuti u studenome. Jer, shvatilo se kako je razvoj cjepiva komplicirana operacija koja zahtijeva znatne resurse pa se osigurala dužna pozornost i sredstva tom znanstvenom polju.
– Prikupljat ćemo podatke i dokaze u normalna vremena kako bismo ih maksimalno iskoristili kada nastupe zdravstvene hitnosti. Naš je osnovni zadatak skratiti vrijeme razvoja i dostupnosti cjepiva ubrzo nakon izbijanja epidemije u skladu s “misijom 100 dana” koju je postavila grupa G7 – kazali su za japanske medije iz SCARDA-e. Kako jedan od znanstvenika konzultiranih za članak o ovoj namjeri Japana kaže, riječ je o doista golemim svotama. I bit će to svejapanski pothvat koji će ujediniti širok popis japanskih znanstvenika te će biti jedinstven za tu otočnu zemlju duge povijesti. Cilj je da SCARDA bude u stanju napraviti dijagnostičke testove, liječenja i cjepiva spremna za visoke razine proizvodnje u prvih 100 dana nakon pojave patogena s pandemijskim potencijalom. Nisu Japanci u tome prvi, sličan je koncept predložen i u Velikoj Britaniji 2021. godine, a podržale su ga i druge članice grupe G7. Isto podupire i šire tijelo, G20, čiji se lideri slažu kako treba uložiti napore u nastojanje da se skrati ciklus razvoja dijagnostike, liječenja i cjepiva s 300 na 100 dana nakon što se prepozna eventualna pandemijska prijetnja. Ista se ideja pojavila i u Sjedinjenim Državama, gdje BARDA – Biomedical Advanced Research and Development Agency, dakle agencija za napredna biomedicinska istraživanja i razvoj – ima zadaću koordinirati razvoj cjepiva, lijekova i dijagnoza u slučaju javnozdravstvenih ugroza, uključujući pandemiju, a uložili su i u nekoliko cjepiva protiv COVID-19.
Japanci namjeravaju prikupljati znanja upravo od BARDA-e, koja je osnovana znatno prije nego njihova slična inicijativa. SCARDA ima dva odobrena projekta, jedan je razvoj univerzalnog cjepiva protiv koronavirusa te razvoj cjepiva protiv grupe koronavirusa povezanih sa SARSom, teškim akutnim respiratornim sindromom u kojima je i SARSCoV-2. Drugim projektom namjerava se stvoriti brzopotezni sustav za procjenu kandidata za cjepiva. U novom japanskom centru za razvoj cjepiva i lijekova ispočetka će raditi 30 ljudi, koji će na raspolaganju imati sredstva dovoljna za pet godina rada. Od odobrene dvije milijarde dolara, 1,2 milijarde ide na istraživanje i razvoj cjepiva, a 400 milijuna dolara koristit će se za podršku startupima u području razvoja lijekova. Još 400 milijuna dolara potrošit će se za uspostavu virtualne mreže centara izvrsnosti za temeljna istraživanja u znanosti cjepiva te testiranje kandidata za cjepiva u ranim fazama. Cilj je pronaći temelje za buduća cjepiva. Uz taj temeljni centar u Tokiju, kao dio SCARDA-e uspostavit će se i još četiri instituta, na sveučilištima Osaka, Nagasaki, Hokkaido i Chiba. Glavni je problem očit: kako premostiti jaz između istraživanja i kliničke prakse, zato će se nova japanska inicijativa morati izdići iznad temeljne znanosti kako bi razvila znanje koje će omogućiti prepoznavanje kandidata za cjepiva prikladnih za klinička istraživanja. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako je razvoj cjepiva za svaku kompaniju rizičan jer je praktično nemoguće predvidjeti gdje će se i u kojem opsegu virus pojaviti. Činjenica je da većina kandidata ne dospije do tržišta, ali troškovi njihova razvoja ostaju te ih netko također mora platiti ili ih zdravstveni sustav mora apsorbirati. Prema planu japanske vlade, da bi se kompenzirali troškovi razvoja, u doba kada nema prijetnje pandemije postrojenja za proizvodnju cjepiva služila bi za proizvodnju drugih bioloških proizvoda, odnosno lijekova. SCARDA će japanskoj vladi dopustiti da podupire razvoj cjepiva u privatnom sektoru tako što će pokriti troškove istraživanja i razvoja. Istodobno, nije isključena ni mogućnost da se negdje drugdje uspjelo cjepivo i kupi.