Kinezi klonirali vuka, tako će čuvati ugrožene vrste
Maya, prvi klonirani polarni vuk, odnosno vučica, prije nekoliko je dana proslavio 100 dana. Rijetkog je vuka klonirala kineska biotehnološka kompanija, a sasvim je sigurno da je, osim ključnog napretka u tehnologiji kloniranja, riječ i o novoj mogućnosti za očuvanje ugroženih vrsta. Maya je došla na svijet u Pekingu 10. lipnja, a tek je prije dva tjedna Sinogene Biotechnologies, tvrtka koja ju je klonirala, prikazala video na kojem se vidi da je mala vučica u punom zdravlju i vrlo zadovoljna. U postupku kloniranja korištena je DNK skinuta s uzorka kože polarnog vuka koji živi u Harbib Polarlandu, kontroverznom zabavnom parku u kojem stanište imaju i polarni medvjedi. Zabavni park u Harbinu, glavnom gradu provincije Heilongjiang, kontroverzan je jer se tamo nalazi Polar Bear Hotel koji se reklamira kao mjesto u kojem je iz bilo koje od 21 sobe moguće gledati polarne medvjede. A sada, izgleda, i jednu polarnu vučicu. Nakon uzimanja uzorka genetski je materijal umetnut u pseću jajnu stanicu bez jezgre. Kao surogat-majka odabrana je ženka beaglea. Taj se proces zove prijenosom somatske jezgre u jajnu stanicu. U osnovi je riječ o istoj metodi koja je prvi put korištena pri kloniranju ovce Dolly 1996. godine. Nakon tog uspjeha, više je vrsta sisavaca klonirano uključujući i jednu mačku, jelena, psa, konja, mulu, vola, zeca te štakora. Isto je tako ‘oživljen’ pirenejski kozorog koji je jedini primjer životinje koja je uskrsla iz nestajanja, iako je to trajalo vrlo kratko. Kineska je tvrtka čekala 100 dana da objavi vijest o kloniranoj polarnoj vučici, ali je najavila da je na putu i drugi klonirani vuk, odnosno možda je već i došao na svijet. – Kako bismo spasili ugroženu životinju, započeli smo 2020. godine istraživačku suradnju s Harbin Polarlandom na kloniranju polarnog vuka. Nakon dvije godine mukotrpnih napora, polarni vuk uspješno je kloniran. To je prvi slučaj u svijetu što se tiče te vrste, rekao je Mi Jidong, direktor tvrtke Sinogene Biotechnology koja je smještena u Pekingu. Da bi se postigao cilj, rekonstruirano je 137 novih embrija nakon čega je njih 85 premješteno u maternice sedam ženki beaglea, a na kraju je jedan od njih uspješno došao na svijet kao zdrava vučica Maya. Psi su kao surogat-majke odabrani zato što nose genetsko naslijeđe drevnih vukova pa je vjerojatnije da će kloniranje uspjeti. Kineski znanstvenici tvrde da se klonirane životinje mogu nesmetano razmnožavati ako imaju netaknuta oplođena jajašca. Tehnologijom kloniranja moguće je kopirati svu genetsku informaciju za selektivno razmnožavanje, a zahvaljujući tome diversificira se populacija ugrožene vrste. Nakon što je klonirana Dolly, pokazalo se da je moguće diversificirati neke vrste sisavaca poput stoke, svinja i konja. Kada je o ugroženim vrstama riječ, opcija je klonirati stanice sačuvane zamrzavanjem s pomoću kojih se također može ostvariti novi život. Tako su Sinogene Biotechnology i Beijing Wildlife Park, pekinški zoološki vrt, obznanili planove za stvaranje partnerstva u kloniranju, a sve u svrhu očuvanja rijetkih i ugroženih divljih životinjskih vrsta. To je izlaz kada opcija nije umjetna oplodnja. Nema još najavljenih konkretnih projekata, no uspjeh s polarnom vučicom upućuje na to da će ih biti, i to možda vrlo uskoro. Međutim i u samoj Kini upozoravaju da je riječ o tehnologiji koja je još u razvoju te postoji još tehničkih, a pogotovo etičkih pitanja. Još treba utvrditi ima li zdravstvenih posljedica vezanih za klonirane životinje, pod kojim je uvjetima dopušteno klonirati, koliko kloniranje utječe na bioraznolikost. Za sada stoji preporuka da se ova tehnologija koristi samo za ugrožene vrste ili one koje su već nestale, odnosno postoje jedino u kontroliranim uvjetima. (ZV)