Božinović: Nama je bitno da BiH spremno krene u EU
Na kraju će biti tek nekoliko tisuća Hrvata u BiH, rekao je Milanović
Izbori u BiH bili su jučer tema, razumljivo, i na političkoj sceni u Hrvatskoj. Predsjednik Zoran Milanović komentirao je navode da bi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt mogao tražiti izmjene tamošnjeg izbornog zakona.
– Ne možemo biti izloženi slučaju i nečijoj dobroj volji. Hrvatska te stvari mora sama voditi i njima sama upravljati, a ne da ovisimo o milosti nekog činovnika kojeg je netko doveo i koji će navodno nešto sutra napraviti i o tome ovisi sudbina Hrvata Bosne i Hercegovine sljedeće četiri godine. Hrvatskoj se ne dopušta da uđe u operaciju Europske unije Althea i za mene je to neodrživo – rekao je Milanović.
– S nama razgovaraju kao s malom djecom. Mi smo država i tamo će se poštivati i naša volja, jer smo potpisnica Daytonskog sporazuma. Nekoliko stotina hrvatskih vojnika poginulo je temeljem sporazuma Tuđman-Izetbegović da bi se u BiH stvorio mir. Nikakav NATO nije je oslobodio. Hrvatska politika i vanjska politika koja to ne uvažava i koja time ne upravlja slaba je i jadna – nadovezao se. Poručio je da će Hrvata u BiH na kraju biti tek nekoliko tisuća.
– Nakon 20 godina pokušaja, pogreške, dobrih odnosa s političarima u BiH, poput Komšića, ja sam shvatio da su to prevaranti kojima se ne može vjerovati i da su tu jedino zbog toga što Hrvata ima malo – izjavio je predsjednik.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je jučer da je za Hrvatsku važna jedinstvena Bosna i Hercegovina koja se pridružuje europskoj obitelji.
– Očekujem da prođe sve u skladu, u jednoj fer utakmici, koliko je to u ovoj situaciji moguće, odnosno da prođe mirno i da vidimo što će biti nakon ovih izbora. Ono što je za Hrvatsku jako bitno, s obzirom na to da se radi o nama susjednoj zemlji, to je da Bosna i Hercegovina bude država koja je funkcionalno spremna da krene putem Europske unije – naglasio je Božinović.
Inače, jučerašnje izbore u BiH obilježio je i pokušaj izborne prijevare na jednom glasačkom mjestu u selu Hozići kod Bosanskog Novog. Tamo je netko donio 350 ranije popunjenih listića za sve razine vlasti, zbog čega je smijenjen birački odbor. Pet članova odbora nakon toga je uhićeno. To je biračko mjesto na kojemu bi trebalo glasati 460 birača, a izbori su tamo potom
• odgođeni.
Nekoliko stotina hrvatskih vojnika je poginulo temeljem sporazuma TuđmanIzetbegović da bi se u BiH stvorio mir, rekao je Milanović
Pokušaj izborne prijevare zabilježen je na glasačkom mjestu u selu Hozići kod Bosanskog Novog
Za Peđu Grbina 2020. godina bila je prijelomna u karijeri. Te mu je godine istekla dvogodišnja suspenzija koju je u Predsjedništvu zaradio kritizirajući bivšeg šefa Davora Bernardića i javno ga pozivajući da podnese ostavku zbog slabih stranačkih rezultata. A svega nekoliko mjeseci kasnije, nakon Bernardićeva fijaska na parlamentarnim izborima, postao je i novi predsjednik SDP-a pobijedivši u drugom krugu svog protukandidata, krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara. U svom pobjedničkom govoru obećao je Grbin promjenu i SDP koji pobjeđuje, iz kojeg se neće isključivati, koji će uključivati. Danas, na polovici Grbinova mandata, teško se oteti dojmu da su upravo izbacivanja i raspuštanja ono što prvo pada na pamet na spomen SDP-a u protekle dvije godine.
Raskol u Klubu
Upravo za vrijeme Peđe Grbina došlo je do raskola u saborskom klubu SDP-a koji je završio isključenjem ili odlaskom čak 18 saborskih zastupnika SDP-a koji su danas mahom članovi nove stranke Socijaldemokrati. I upravo za vrijeme Grbina raspušten je niz stranačkih organizacija pa tako i najveća, zagrebačka iz koje je izbačeno gotovo pola članova i na čelo koje je Grbin potom doveo Viktora Gotovca kojeg je prije nekoliko tjedana također izbacio iz SDP-a jer je, mimo njegove volje, raskinuo koaliciju s Možemo!, na suradnju s kojim Grbin računa na budućim parlamentarnim izborima. Izbacivanja i raspuštanja, paralelno, nisu dovela do velikog rasta stranačkog rejtinga. Može se kazati da ga je Grbin “zacementirao” na otprilike 16-17 posto, a njegov osobni rejting poprilično je mizeran s obzirom na to da ga kao najpozitivnijeg političara u zemlji vidi tek 1,2 posto birača, što znači da nije ništa popularniji od svog prethodnika kojeg je konstantno pozivao da odstupi s funkcije. A gradnji imidža i liderske pozicije nije pomoglo ni uzimanje naknade za odvojeni život u Saboru kao ni situacija sa supruginom diplomom.
Je li Grbin ispunio očekivanja i opravdao svoj dolazak na čelo SDP-a tema je o kojoj smo razgovarali i s više uglednih SDP-ovaca. Neki su danas u Predsjedništvu SDP-a, neki su aktivno sudjelovali u dovođenju Grbina ne čelo te stranke, a neki su bili dio Bernardićeve ekipe, a danas imaju korektne odnose i s Grbinom. I svima im je zajedničko da o Grbinu ne žele govoriti javno jer nemaju puno toga pozitivnog za kazati o njegovu vođenju SDP-a. I mahom smatraju da bi bilo idealno da stranka u ovom trenutku ima zamjenu za Grbina, nekoga tko bi na pola mandata mogao doći na njegovu poziciju i pokušati do izbora stvari promijeniti, ali takvoga nema, kažu, na vidiku.
– Grbin nije ispunio očekivanja. Istina, povukao je neke poteze i donio neke teške odluke koje su se, što god tko o njima mislio, morale donijeti. Ali nije unio više energije i truda u gradnju međusobnog dijaloga, a trebao je.
Stvari se ne rješavaju uvijek preko koljena. Da, trebalo se riješiti petorice-šestorice zastupnika u Saboru, ali nije se smjelo dogoditi da ih ode 18 iz Kluba i da SDP postane treća stranka u parlamentu – kaže jedan ugledni zagrebački SDP-ovac blizak Grbinu. Kao veliku grešku novog predsjednika vidi i to što nije dao priliku novoj generaciji mladih političara koji su ušli u njegovo Predsjedništvo poput Ivane Marković, Miše Krstičevića, Sare Medved, Ivana Mostarca.
– Niti im je otvorio prostor niti dao stranci širinu da veći broj ljudi, novih, govori u ime SDP-a te se sve svelo na nekoliko pojedinaca – kaže naš izvor koji u ovom trenutku u stranci ne vidi nikoga tko u stranci pokazuje želju da zamijeni Grbina. A u tom slučaju, kaže, bolje ništa i ne mijenjati te će Grbinovu budućnost, uvjeren je, odrediti njegov uspjeh ili neuspjeh u formiranju buduće koalicije, odnosno hoće li biti umješan stvoriti blok protiv HDZ-a.
– Osobno sam skeptičan – zaključuje naš izvor.
Nastavak sukoba
Da promjenom vodstva SDP nije vratio povjerenje građana niti zaustavio sukobe unutar stranke koji i dalje zabavljaju javnost, smatra i naš drugi izvor iz zagrebačkog SDP-a koji naglašava da u ovom trenutku, unatoč slabim rezultatima, do pobune koju je imao Bernardić ne dolazi jer su ljudi u stranci shvatili da je šefa SDP-a gotovo nemoguće smijeniti s pozicije.
– To se jednostavno neće dogoditi osim ako Grbin sam ne podnese ostavku. Pokazao je to pokušaj rušenja Bernardića koji je bio dugo pripreman i koji nije uspio. Slažem se da se nešto mora promijeniti. Grbin je oslabio SDP i u Saboru i u zagrebačkoj Skupštini, ali to se neće postići rušenjem predsjednika. Bilo bi idealno kada bi Grbin sam došao i rekao da je vrijeme da ode, da je na pola mandata i da je napravio sve što je mogao te je vrijeme za nekog drugoga. Ali to ne vidim na vidiku – kaže naš izvor iz stranke. I u samom vodstvu SDP-a neki razmišljaju slično. No za promjenu lidera, kaže naš izvor iz vodstva, treba postojati jasna alternativa, netko tko je spreman zauzeti taj prostor, tko pokazuje ambiciju i kome ljudi mogu vjerovati da će napraviti iskorak. A takvog u ovom trenutku u SDP-u, kaže,
• nema.
Grbinovu budućnost odredit će njegov uspjeh ili neuspjeh u formiranju buduće koalicije, bloka protiv HDZ-a, kaže ugledni SDP-ovac