Ankete podcijenile Bolsonara, koji je ušao u napeti drugi krug protiv Lule
Brazil će predsjednika odabrati u drugom krugu izbora 30. listopada. Na nedjeljnom glasanju u prvom je krugu najviše glasova dobio ljevičarski populist Luiz Inácio Lula da Silva (76), kojeg je podržalo 48% birača, a 43% je dobio trenutačni desni predsjednik Jair Bolsonaro (67), mnogo više nego što su mu prije izbora predviđale ankete.
Lula: On stalno laže
Favorit Lula nadao se da će uspjeti pobijediti već u prvom krugu te je nakon objave rezultata Bolsonaro bio taj koji je bio veseliji.
– Planiram sklopiti ispravne političke saveze kako bismo pobijedili
Anketari u SAD-u griješe zato što im desni birači ne vjeruju i misle da bi ih zbog stavova mogli šikanirati
na ovim izborima – rekao je Bolsonaro nakon objave rezultata. Lula pak smatra da je prvi krug samo odgodio njegovu konačnu pobjedu.
– Drugi će krug biti važan jer ćemo imati priliku sudjelovati na debatama jedan na jedan s trenutačnim predsjednikom te ćemo vidjeti hoće li nastaviti sa svojim lažima – rekao je Lula.
Dvojica kandidata izrazito su polarizirala naciju – Bolsonaro je predsjednik od 2018. i njegovi pristaše smatraju da je proveo neke ekonomske reforme, a drugi ga hvale i zbog retorike koja odbija političku korektnost, ali često prerasta u uvrede. Za kritičare on je krajnji desničar koji je spreman pokrenuti državni udar ako mu rezultati izbora neće ići u korist. Bolsonaro je više puta rekao da je izborna prevara jedini način na koji može izgubiti izbore.
Lula je pak bivši predsjednik u mandatu od 2003. do 2010. te je vrlo popularan među siromašnijim stanovništvom, koje vjeruje da im je znatno pomogao svojim politikama. No desnici je postao simbol korupcije, a na kraju je i završio u zatvoru zbog tog razloga, ali je vrhovni sud ukinuo presudu te ga je oslobodio. Bolsonaro svojeg protukandidata zove lopovom, na što mu Lula uzvraća da je lažljivac te da je prijetnja brazilskoj demokraciji. Kandidati koji su u nedjelju dobili manji broj glasova još nisu rekli koga podržavaju u drugom krugu.
Nakon objave rezultata analitičari su zaključili da su ankete, i to gotovo svih kompanija, ponovno pogriješile na štetu desnice. U gotovo svim anketama Lula je ispred Bolsonara imao dvoznamenkastu prednost uoči izbora. Prema istraživanju kompanije Datafolha, ta je prednost iznosila 14 postotnih poena, a u slučaju anketa tvrtke Ipec čak 17. No, desničar je izgubio sa samo pet postotnih poena razlike. Bolsonaro je u nedjelju ankete nazvao lažnima. Slično se dogodilo i u državi Rio de Janeiro, gdje je tamošnji desni guverner pobijedio s 11 postotnih poena više nego što su mu davale ankete Ipeca.
Iste su se greške dogodile u više zemalja – ankete uoči američkih izbora 2020. godine bile su najnepreciznije u posljednjih 40 godina, prema studiji Američke asocijacije za istraživanje javnog mnijenja koja je objavljena prošle godine. Predizborne ankete podcijenile su rezultat Donalda Trumpa u gotovo svakoj državi i ukupno za 3 postotna poena u cijeloj zemlji. One su pogriješile i 2016., osobito u ključnim državama.
Vječno pitanje anketa
Istraživači naglašavaju da na to nije utjecalo jesu li one provođene putem telefona, interneta ili uživo. Jedno od objašnjenja tog fenomena ponudio je specijalizirani američki portal Fivethirtyeight čiji su analitičari zaključili da se u SAD-u to događa zato što su konzervativni birači izgubili povjerenje u institucije te manje odgovaraju na ankete, ali i zato što vjeruju da bi zbog svojih uvjerenja mogli biti šikanirani na radnome mjestu.