Pola od 14 analiziranih vina patvoreno, najviše s Kosova
Umjesto grožđa – šećer i voda! Pokazala je to naime analiza kosovskih vina od kojih se čak 80% uzoraka ovih dana pokazalo patvorinama. U nadzorima kvalitete vina i ostalih kategorija proizvoda od vinove loze sa i bez zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili izvornosti iz RH, ostalih EU članica te trećih zemalja, tijekom kojih je poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) u ovoj godini uzorkovala 84 vina, na 14 službenih uzoraka provedene su analize stabilnih izotopa (D/H, ¹³C/¹²C, ¹⁸O/¹⁸O) radi sumnje u patvorenje. Četiri su uzorka uzeta porijeklom iz Hrvatske, jedan iz Italije, a devet iz trećih zemalja – pet iz Kosova, tri iz Sjeverne Makedonije te jedno iz BiH.
Ruši se ugled domaće sorte
Tvrdnje koje naši vinari ponavljaju godinama konačno su dobile i potvrdu – od pet kosovskih lažna su bila čak četiri. I bosanskohercegovačko je bio lažno, kao i dva hrvatska – a kad je riječ o vinskim sortama s kojima se najviše “mućkalo” u trećim zemljama – na testu su pali rajnski rizling, graševina i vranac.
Od oko 3,7 milijuna litara vina s Kosova u 2021., koje čini gotovo 5% ukupne godišnje hrvatske potrošnje vina te 13,4% ukupnog hrvatskog uvoza vina, najzastupljenija je graševina koju tamo proizvode na svega 200 ha, tvrde naši vinari. A da priča bude apsurdnija svaka uvezena litra košta u prosjeku 0,59 eura po litri (prema Eurostatu), što je 4,66 puta niža cijena od prosječne cijene uvoza svih vina u EU iz trećih zemalja, ali svejedno u nas godinama prolazi ispod radara.
– Obratili smo se HAPIH-u i Državnom ispektoratu, ali još nismo dobili odgovor. Jasno nam je da trgovački lanci pokušavaju imati akcijsku robu i za nju dobiti atraktivnu cijenu, ali kad ona dolazi po cijenama kojima se ni naši najveći prozvođači ne mogu približiti s kalkulacijana, te da transport, manipulacija, marža i sve ostalo također koštaju, normalno je da se pitamo ima li u tom vinu uopće grožđa – kaže nam Tomislav Panenić, direktor Regionalne organizacije vinara i vinogradara Slavonije i Podunavlja Graševina Croatica. Varaju se potrošači i ruši ugled domaće sorte koja čini 37,6% ukupne hrvatske proizvodnje vina. Ni na Kosovu se gnojiva i pesticidi ne prodaju u bescijenje, a gdje su još i radna snaga, transporti, održavanje strojeva...? Samo staklena ambalaža, etiketa i čep koštaju 3,50 kuna, a kilogram graševine, od kojega se dobije tek 0,65 l vina u prosjeku 4 kune! I da ničeg drugog nema u cijeni 1 litre, dođe se do računice da ona košta najmanje 1 euro.
Sve to može imati dalekosežne negativne posljedice na percepciju graševine, a onda i na hrvatsko vinarstvo općenito, upozorava i predsjednik Graševine Croatice Josip Pavić. Puno rada, novca, vremena i znanja, uloženo je u podizanje kvalitete i stvaranje branda slavonske graševine, dodaje. A da uvoz s Kosova ne štima govori i podatak da je s Kosova u 2021. u EU uvezeno ukupno 4,08 milijuna litara vina, od čega je čak 3,97 milijuna završilo u Hrvatskoj a tek neznatne količine u Njemačkoj, Italiji, Austriji.
– Hrvatski potrošači, i u konačnici hrvatski vinari, zaslužuju da ih se poštuje i zaštiti. Očekujemo pravednu tržišnu utakmicu i jednake prilike za sve – poručio je i direktor tvrtke Osilovac u sklopu koje posluje vinarija Enosophia, Ivan Maričić.
Inspekcijska tajna
– Kombinacija problematične kvalitete i vrlo niskih cijena pojedinih uvoznih vina predstavlja nelojalnu konkurenciju hrvatskim vinarima i zato nadzor treba pojačati – ističe potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako je Kosovo, gdje se vinogradarska proizvodnja odvija na 3500 ha, zemlja kandidat za europsko članstvo te temeljem svoga statusa kao zemlja potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini ima određena količinska prava izvoza svojih vina na zajedničko europsko tržište, prema europskim propisima. Prilikom uvoza vina, nadležne službe kontroliraju prateću dokumentaciju, a na tržištu se vina kontroliraju po pitanju pravilnog označavanja i zadovoljavanja sigurnosti i kakvoće vina.
Vinari se pitaju i kako RASFF sustav kojim se u EU uzbunjuje potrošače o zdravstveno neispravnoj hrani, što ovih dana vidimo i po pitanju jaja, ne funkcionira kad su u pitanju neispravna vina, ne objavljuje se tko ih je proizveo, u kojim količinama i tko je uvoznik. No iz DIRH-a odgovaraju kako dodatak vode i šećera u vinu nije u sferi štetnih supstanci za zdravlje ljudi pa se to ne objavljuje putem RASFF sustava. Dodaju kako sukladno Zakonu o vinu stranke odgovorne za kakvoću vina mogu zatražiti drugu analizu, a ako rezultat druge analize nije u skladu s rezultatom prve nadležni inspektor može samoinicijativno ili na zahtjev stranke dostaviti i treći referentni uzorak u ovlašteni laboratorij. Dakle, inspekcijski postupci još su u tijeku.
– Obzirom na odredbe iz članka 57. Zakona o Državnom inspektoratu nismo u mogućnosti ustupiti podatke o proizvođaču/uvozniku kontroliranih vina budući da su ti podaci, koji su nastali u vezi s inspekcijskim postupkom, inspekcijska tajna –
• zaključili su.
Vina iz Kosova je u 2021. uvezeno 3,697.368 litara, što je 13,4% uvoza, odnosno 4,8% od ukupnih količina vina na hrvatskom tržištu
nije naveo niti jedan primjer skrivljenog ponašanja koji bi sud ocijenio uvjerljivim. Također, u otkazu je navedeno kako joj opomena nije dana zato što je tada prijavljivala svoje nadređene zbog nepravilnosti, što bi inače trebalo spriječiti samo davanje otkaza. Maja Đerek javnosti je otkrila brojne nepravilnosti u upravljanju stambenim i poslovnim prostorima u vlasništvu države, a prijavu na 37 stranica podnijela je i USKOK-u.