Sad nam baš zgleda uredno, a s tim se čipovima još učimo
Pitali smo korisnike kako funkcioniraju podzemni spremnici u Masarykovoj
Masarykova je, znamo, ulica gdje je nastala legenda o Zagrebu zlatnih osamdesetih. Četrdeset godina nakon Zvečke, Blata i Kavkaza ponovno je dobila svoje okupljalište. Tri podzemna spremnika koja je na dan početka primjene novog modela za otpad svečano otvorio gradonačelnik Tomislav Tomašević postala su pravi hit među prolaznicima. Prava je šteta što su im poklopci nakoso jer da nisu, sigurno bi služili kao šankovi za odlaganje pića, baš kao nekad krovovi Fićeka parkiranih uokolo kultne slastičarnice desetak metara niže.
A kamo s plastikom?
Nerijetki se, naime, ovih dana zaustavljaju pokraj tri srebrna kontejnera, koje je gradu donirala tvrtka Komop. Proučavaju ih, po njima kuckaju, pokušavaju ih otvoriti i čitaju upute, a dojmove potom dijele s drugim prolaznicima. Doista su malobrojni oni koji ne zastanu, kao da je riječ o kakvoj suvremenoj umjetničkoj instalaciji. U to smo se uvjerili jučer ujutro na licu mjesta.
– Što tu ima loše, molim vas!? Moderno, kulturno, za metropolu... Čemu tolika polemika? Spremnici su odlični – govori u prolazu Ismet Efendić. Umirovljenički par iz obližnje Frankopanske čudi se pak što su od tri spremnika dva za ZG vrećice i jedan za biootpad.
– Kam ćemo s plastikom, metalom i papirom? – pitaju oni, a mi od Roberta Fabera, predsjednika Vijeća četvrti Donji grad, doznajemo da se takav otpad nosi na zelene otoke, kojih će u budućnosti, kaže, u centru biti više nego dosad. S druge strane, u dva sata, koliko smo proveli u Masarykovoj, plavu je ZG vrećicu u spremnik odložila samo jedna djevojka.
– Niš me nemojte pitati, ljuta sam – govori prislanjajući svoju čip karticu na kantu i otvarajući spremnik, a potom zatvara poklopac i žuri na posao.
Prva je susjeda podzemnih spremnika trgovkinja Sanja. Desetak godina radi u zalagaonici pokraj njih, a i nju, baš kao i većinu ugostitelja i trgovaca iz Masarykove, ljuti što i ona nije dobila čip karticu da ih koristi.
– Kam da nosim smeće? Doma ili da se vraćam u osam navečer, to nema smisla. Bilo bi puno bolje da smo i mi dobili čip kartice – kaže. Sanja spremnike iz prvog reda gleda tri dana i dosad je, veli, vidjela samo dvije gospođe da u njih ubacuju otpad. Mirka, umirovljenica iz Gundulićeve, na popisu je korisnika podzemnih kontejnera, no još ih nije isprobala jer nije napunila svoju ZG vrećicu. A nije, priznaje, još ni sasvim sigurna kako se čip kartica koristi.
– Smeće čuvam na balkonu i smišljam kak da sve to izvedem, al valjda bum se snašla. Spremnici su mi baš lijepi, uredno mi zgledaju i drago mi je kaj nema više kanti, al srdi me to kaj ne znam kaj da stavim u koju vrećicu. Pun mi je balkon smeća jer se učim kam ću kaj staviti – smije se Mirka dok joj netom pristigla prolaznica, također stanovnica Gundulićeve, objašnjava što ide u plavu, a što u druge vrećice. Vadi potom čip karticu, veličine bankovne, s logom Čistoće, Holdinga i Zagreba, te pokazuje Mirki kako stvar funkcionira. Sve to promatra njihova vršnjakinja, starija gospođa iz Vukotinovićeve. I onda razgledava spremnike, govoreći kako je nestrpljiva da to čudo tehnike stigne i u njezinu ulicu.
– U mom su haustoru uglavnom umirovljenici i ne razumijemo se baš u elektroniku, ali valjda ćemo se snaći. Ako gradonačelnik kaže da su dobro rješenje, ja mu vjerujem, ali trebat će nam svima vremena da se naviknemo, pogotovo nama starijima – kaže. Dodaje da se jako boji kazni ako nešto negdje pogrešno odloži ili razvrsta. Mirovina joj je mala i ako bude morala platiti kaznu, brine se ona, neće joj od nje puno ostati.
Naplatili jednu kaznu
A gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je na konferenciji za novinare ponovio da kazne nisu cilj te da je zadovoljan kako stvari u centru funkcioniraju.
– Nismo u centru vidjeli nijednu vrećicu a da nije ZG vrećica. Na području gdje živi 20.000 ljudi zasad smo naplatili samo jednu kaznu, fizičkoj osobi koja je izbacila ne samo miješani nego i glomazni otpad. Kaznu je platio odmah, na licu mjesta. Bilo je sedamdesetak upozorenja. Pogledajte kako centar izgleda bez kanti, kao da je drugi grad – rekao je Tomašević. Najavio je i kako će nakon centra u fokus doći višestambene zgrade izvan središta metropole, gdje će se u dogledno vrijeme kante također micati s
• javnih površina.