Nobelovci za fiziku otvorili su put superračunalima

Ovogodišnji su laureati Nobelove nagrade za fiziku Alain Aspect, John F. Clauser i Anton Zeilinger, fizičari iz Francuske, SAD-a i Austrije, “za eksperimente s isprepletenim fotonima, utvrđivanje narušavanja Bellove nejednakosti i pionirsku kvantnu informacijsku znanost”. U obrazloženju se navodi da je svaki od ovih fizičara provodio revolucionarne eksperimente koristeći isprepletena kvantna stanja, gdje se dvije čestice ponašaju unisono čak i kada su odvojene. Njihovi rezultati otvorili su put novoj tehnologiji koja se temelji na kvantnim informacijama. Ova grana znanosti izazivala je strahopoštovanje čak i kod samog Alberta Einsteina, koji ju je nazvao “sablasnom djelatnošću na udaljenosti”. Već je pronađena primjena ove znanosti, imamo kvantna superračunala, možemo kvantno komunicirati, pri čemu je takve komunikacije teško probiti, a to je tek početak. Jedan ključni čimbenik u ovom razvoju jest da kvantna mehanika dopušta postojanje dviju ili više čestica u takozvanom zapletenom stanju. Ono što se događa s jednom od čestica u zapletenom paru određuje što će se dogoditi s drugom česticom, čak i ako su daleko jedna od druge. Nobelov odbor objasnio je da se dugo postavljalo pitanje postoji li korelacija zato što čestice u isprepletenom paru sadrže skrivene varijable, upute koje im govore koji rezultat trebaju dati u eksperimentu. Šezdesetih godina prošlog stoljeća John Stewart Bell razvio je matematičku nejednakost koja kaže da, ako postoje skrivene varijable, korelacija između rezultata velikog broja mjerenja nikada neće prijeći određenu vrijednost. Međutim, kvantna mehanika predviđa da će određena vrsta eksperimenta narušiti Bellovu nejednakost, što će rezultirati jačom korelacijom nego što bi inače bila moguća. I to je ono na čemu su ova trojica znanstvenika radila. John Clauser razvio je ideje Johna Bella, što je dovelo do praktičnog eksperimenta. Kada je izvršio mjerenja, ona su poduprla kvantnu mehaniku jasno narušavajući Bellovu nejednakost. Clauserov rad nadopunili su Alain Aspect i Anton Zeilinger.

Finska je uklonila svoju posljednju skulpturu ruskog i sovjetskog diktatora Vladimira Iljiča Lenjina. Skulptura je s trga u gradu Kotki na jugu zemlje prebačena u skladište, a lokalni muzej će odlučiti kako će je dalje koristiti. Kotki ju je 1979. darovao sestrinski grad Tallinn koji je tad bio u SSSR-u.

OBJAVA dobitnika nagrade u Švedskoj