Od 73 nametnuta amandmana, samo ih pet nije bilo usmjereno protiv Hrvata
Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” nametnutim je izmjenama izbornog zakona provedena, no ostaje provesti presude Europskog suda za ljudska prava i to je najvažniji posao za nove vlasti u zemlji, kazao je jučer visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt, koji je nametnuo izmjene izbornog zakona u izbornoj noći 2. listopada.
Prva i najvažnija zadaća
Istaknuo je da izborni zakon BiH i dalje treba cjelovito promijeniti i to je velika reforma koja očekuje zemlju.
- To se mora učiniti - rekao je Schmidt, uz ocjenu da se provedba
Schmidt: Provedba pet presuda Europskog suda za ljudska prava više se ne smije odlagati. To mora uraditi parlament BiH
pet presuda Europskog suda za ljudska prava više ne smije odlagati, a to je posao kojega mora uraditi parlament BiH. Bit će to prva i najvažnija zadaća za novi saziv parlamenta BiH, dodao je.
Osmi po redu visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je nakon stanke s posljednjim istupom njegova prethodnika Valentina Inzka oko sprječavanja govora mržnje i negiranja genocida, ponovno iskoristio mogućnost koja mu je dodijeljena s takozvanim “Bonnskim ovlastima”. Posljednja odluka odnosi se na izmjene izbornih procedura i ustava FBiH. I zbog toga je u dijelu bošnjačke javnosti zaslužio epitet podupiratelja aparthejda, iako njegova odluka ima iznimno štetnih posljedica za hrvatsku stranu ponajprije oko načina donošenja odluka u ovome entitetu.
Schmidt je spriječio bošnjačke radikale u eliminiranju Hrvata i stvaranju bošnjačke nacionalne države. No, samo Schmidt je donio osam odluka. Dvije su bile protivne volji i interesima Hrvata, a ostale protiv poteza srpskih vlasti. Više od tisuću raznih odluke nametnuli su visoki predstavnici koristeći ovlasti kojih de facto nema u sadržaju Daytonskog sporazuma, te njegova aneksa 10 o civilnoj vlasti. Od toga više od 100 odnosi se na amandmane i preinake koje se tiču promjena odredaba Izbornoga zakona i Ustava Federacije BiH.
Značajne izmjene izbornih propisa nametnula je i misija OESS-a tijekom 2000. godine kroz takozvane Barryeve amandmane.
Teške posljedice
Smjer svih tih promjena vodio je stvaranju dominacije Bošnjaka i ukidanju konstitutivnosti naroda što najizravnije, zapravo jedino pogađa Hrvate koji su demografska manjina u ova državna entiteta čija projekcija kao građanskih državica vodi raspadu BIH.
Tim je potezima međunarodna zajednica jačale entitete, odnosno pozicije Bošnjaka i Srba koji vode teško suprotstavljene unitarističke i separatističke politike. Bivši sudac Ustavnoga suda BiH Mato Tadić je u knjizi Ustavnopravni položaj Hrvata naveo kako su se Hrvati Washingtonskim i Daytonskim sporazumima izborili za zadovoljavajući status, ali je taj status svim tim brojnim amandmanima na Ustav pogoršan. Čak je 73 amandmana nametnuo visoki predstavnik za BiH, a od tog broja samo pet amandmana nije imalo negativne posljedice po Hrvate – upozorio je autor knjige. Korištenje “Bonnskih ovlasti” započelo je u mandatu Carlosa Westendorpa i to smjenama dužnosnika. Visoki predstavnici su smjenama dužnosnika i zabranom obnašanja dužnosti u javnom sektoru nastupali iznimno rigorozno, a da pri tome nisu imali nikakvu odgovornost te su bili zaštićeni Bečkom konvencijom o diplomatskom imunitetu. Najteže posljedica Hrvatima nanio je austrijski diplomat Wolfgang Petritsch koji je u “djelo” proveo presudu Ustavnoga suda BiH u predmetu Alije Izetbegovića, a što Schmidt nije napravio u predmetu Bože Ljubića.