Udruga se “rodila” na dan potresa, a knjiga je kruna naše psihoedukacije
Istraživanja pokazuju da je korona djelovala kao povećalo, pogotovo za međuljudske odnose i psihičko zdravlje, kaže profesorica dr. sc. Nataša Jokić Begić
Teško mi je, pitam se jesam li još sva svoja? Ja sam još i dobro, ali zabrinjava me sin, pitam se je li to samo pubertet ili bih trebala potražiti pomoć? Zabrinuta sam zbog svega, rata, siromaštva, kamo sve to vodi? Neispavan sam i pitam se ima li pomoći kod nesanice? Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara knjiga “Kako si?”, nedavno objavljena u izdanju Sandorfa, jedinstvena i po svom sadržaju i po načinu na koji je nastala. Da ne bude zabune, ovdje nije riječ o self help literaturi, nego o znanstveno utemeljenim, ali i izuzetno pitko i privlačno napisanim lekcijama koje nas uče kako da pomognemo sami sebi i trajno radimo na svojoj psihičkoj dobrobiti. Knjiga je jedinstvena i po načinu na koji je nastala jer je riječ o izboru tekstova sa stranice udruge Kako si? koje su pisali većinom studenti psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, vrlo zanimljivoj već i zbog tog što je udruga praktično rođena isti dan i u silovitoj energiji potresa 22. ožujka 2020. godine. O knjizi i udruzi, koja je počela kao e-savjetovalište, a sad već punom parom radi i kao savjetovalište “uživo”, razgovarali smo sa sad već svršenim studentima psihologije Tinom Rukavinom i Sandrom Krašićem, koji su i autori i urednici tekstova, te njihovom profesoricom i mentoricom dr. sc. Natašom Jokić Begić, predsjednicom Međunarodne organizacije za istraživanje stresa i anksioznosti, koja je inicijatorica udruge.
Svemirska rupa zdravlja
– Već početkom pandemije, kad zbog korone nismo mogli u sklopu kolegija Psihički poremećaji, etiologija i dijagnostika ići u posjet raznim psihijatrijskim institucijama u Hrvatskoj, a trebali smo dobiti ocjenu, profa je smislila da pišemo tekstove o psihološkim temama – sjeća se Tina, dodajući kako većina studenata nije željela odustati ni kad je završio kolegij pa su nastavili pisati članke i osnovali udrugu, koja je zaživjela tek nakon potresa.
– Kad je počela korona, prvi moj mail ovoj skupini studenata glasio je otprilike “Kako ste? I što vam od znanja iz psihologije pomaže u radu s vašima doma?”, a oni su se raspisali – kaže Jokić Begić, dodajući da to još nije bio gotov koncept. Zvali su je s por
tala srednja.hr da snimi podcast o psihološkim temama, a njoj je sinulo da bi upravo njezini studenti mogli snimati podcaste s temama koje bi – tada na dramatičnom početku širenja korone po cijelom svijetu – mogle pomoći ljudima. Prvi podcast trebao je biti snimljen u nedjelju, 22. ožujka 2020., u 9 sati.
– Taj je dan bio vrlo dramatičan, studio portala srednja.hr bio je stradao i Tini je kuća bila teško oštećena, a mi smo bili potpuno usredotočeni na svoju ideju pomaganja ljudima i neprekidno se dopisivali što ćemo sad poduzeti – sjeća se profesorica Jokić Begić.
– Čuli smo se i dogovorili da ćemo pokrenuti web stranicu i ponuditi ljudima, osim tekstova, i savjetovanje putem maila jer je to način kako svoje znanje možemo proslijediti ljudima – dodaje Sandro.
Bila je to zapravo jedinstvena prilika koju je prepoznala njihova mentorica jer odjednom ne samo zbog pandemije nego i zbog potresa mnogima je trebala psihološka pomoć. Duhovito napominje “otvorila se svemirska rupa za sve koji se bave mentalnim zdravljem”.
– Tvrtke su zvale, ljudi su se javljali s kliničkim slikama koje do tada nismo vidjeli, bivši se pacijenti nisu javljali, što je izazivalo brigu, jedino se ministarstva obrazovanja i zdravstva nisu javljala – sjeća se Nataša Jokić Begić.
A treba im dati temelj da se nose sa svime time “jer ne bu bilo puno bolje...”
I onda je krenulo. Filozofski fakultet izašao im je u susret i dao internetsku domenu.
– Ime, brending i originalni koncept nastao je u tri dana. Kad sam nakon potresa otvorila mobitel, imala sam oko 200 poruka. Sve su već bili osmislili – kaže Tina.
– Njih petnaestak nevjerojatna su skupina ljudi kakvu do sada nisam srela. Vrhunski su organizirani. Razgovarali su već tada čak i o tome koje ćemo boje koristiti. Svijet se raspadao, a oni o tome je l’ ova ili ona plava... (smije se). Poslije sam tek vidjela koliko je to važno – kaže profesorica.
Ljudi su im se odmah počeli javljati na stranicu, koju su jednostavno i simpatično nazvali kakosi.hr, jer su mnogi zbog potresa bili u traumatskoj reakciji. Pomogli su i mediji koji su se brzo zainteresirali za ovaj jedinstven studentski projekt. – Bio je to pravi bum – kaže Sandro. E-savjetovanja pokazala su se kao pun pogodak, mnogima koji su im se javili bilo je dovoljno uputiti ih kako da sami sebi pomognu, savjetovati im da pročitaju članak na stranici koji se odnosi na njihovu teškoću i ostati u kontaktu s njima.
– Pokazalo se i s našim webinarom o potresu, koji smo snimili odmah nakon drugog potresa, da je jedna od temeljnih stvari objasniti ljudima što će im se događati, da je to normalno, da će strah početi padati za dva-tri tjedna. Vrlo jasnim rečenicama, bez možda ili ali. To je vrlo umirujuće. Kad se događa turbulencija, treba ti čvrsta, topla ruka da te provede kroz nju. Taj webinar ima više od 15.000 pregleda, što samo govori o potrebi koju ljudi imaju – kaže profesorica.
Cijela filozofija rada u Kako si? temelji se na psihoedukaciji. – Danas se zna da je psihoedukacija temelj pomoći – kaže Jokić Begić. Jedna od najvažnijih stvari koju su naučili ljude jest što je stres i da on može biti i pozitivan. Mladim psiholozima, pak, rad s ljudima pomogao je da se opuste i da uvide kako puno znaju, kao i to da je katkada dovoljno savjetovati nekome da posluša Olivera Dragojevića i bit će mu bolje. Inzistiraju na stilu, da komunikacija bude ugodna i topla. Profesorica se ne šali kad kaže da je Sandro Lastan. Stariji će se možda sjetiti kako nam je Lastan nekada davno u “Modroj lasti” svojim savjetima otvarao svjetove i koliko nam je bio važan.
U međuvremenu, udruga je dobila donacije od raznih tvrtki, unajmili su prostor od Grada i rade uživo u istoimenom savjetovalištu. Sandro ističe kako mu je pomoglo što je u početku radio isključivo savjetovanja mailom jer mu je to omogućilo da stekne sigurnost.
– Istraživanja pokazuju da je korona djelovala kao povećalo, pogotovo za međuljudske odnose i psihičko zdravlje. Ako je odnos bio dobar, ostao je dobar ili postao još malo bolji, ako je bio loš, postao je još lošiji. Događalo se da nam se javi dijete ili mlada osoba iz disfunkcionalne obitelji u kojoj smo morali reagirati. Namoliš onda onoga tko ti piše da ti da adresu kako bismo mogli poslati Centar za socijalnu skrb da tamo intervenira – kaže Jokić Begić.
Sada ljudi više traže pomoć oko partnerskih odnosa i kompleksnijih, životnih problema. Katkada takvi problemi izazovu psihičke poremećaje zbog kojih ljude upućuju dalje, psihijatrima ili kamo već treba.
– U e-savjetovanju bilo je tako ozbiljnih problema da bi se neke mailove moglo, ne samo po sadržaju nego i po formi kako su napisani, doslovno staviti u udžbenik psihijatrije. U njima vidiš nekoherentnosti misli, mailove od 20 stranica u kojima ljudi sipaju žuč zbog sudbine koja ih je pogodila... vidjeli smo od čega sve ljudi pate – kaže Jokić Begić.
Pokazalo se da su posebno velike potrebe djece i mladih čije je mentalno zdravlje ugroženo.
U školama 300 psihologa
– Srećom, napokon je netko poslušao ono što dvije godine govorimo o mentalnom zdravlju mladih pa je Ministarstvo obrazovanja odobrilo zapošljavanje 300 psihologa u školama. U Istri je ono već krenulo – ističe Jokić Begić i vraća se radu u udruzi.
Knjiga “Kako si?” stigla je kao šlag na tortu njihova rada. Zagrebački izdavač Sandorf pokazao je zanimanje za to da objavi izbor članaka sa stranice kakosi.hr i tako je nastala ne samo izvrsno uređena nego i sjajno ilustrirana knjiga, koju potpisuje Sandorfov urednik Darko Milošić. Članke, uz Tinu i Sandra te profesoricu Jokić Begić, potpisuju Alma Krleža, Ana Kraljević, Blanka Orhanović, Bruno Bencarić, Deša Matičević, Greta Gombar, Ines Begčević, Iva Jerkić, Karla Lončarić, Luka Mijalković, Marija Magdalena Šamal, Petar Koružnjak, Sara Sigur, Tea Jurić, Tina Tadić i Valentina Čarapina. Naslovi idu od onih koji se tiču osobnog razvoja, poput “Jesmo li dovoljno zahvalni?”, do članka o tehnikama i savjetima kojima si možete pomoći, poput onoga o asertivnosti ili aktivnom slušanju. Obrađeni su anksioznost i depresija, burnout, partnerski odnosi, stres, gubitak, tugovanje i brojne druge psihološki izazovne situacije, ali i osjetljivije teme poput onih o neheteroseksualnoj orijentaciji, transrodnosti, pobačaju pa i lažnim vijestima i razlozima zašto se tako brzo šire. Promocija knjige održava se sutra (u petak) u 18 sati na Filozofskom fakultetu, a s obzirom na to da i dalje redovito i planski objavljuju članke o novim temama, možda knjiga dobije i nastavak.
U e-savjetovanju bilo je tako ozbiljnih problema da bi se neke mailove moglo, ne samo po sadržaju nego i po formi kako su napisani, doslovno staviti u udžbenik psihijatrije dr. sc. Nataša Jokić Begić,
predsjednica Međunarodne organizacije za istraživanje stresa i anksioznosti