Ustavni sud ih odbio, ali gradonačelnici zbog vodoopskrbe dižu nove tužbe
’Imat ćemo niz sastanaka, zauzeti jasnu strategiju i boriti se dalje, svi mi koji smo sudjelovali u podnošenju prve ocjene ustavnosti, nas dvadesetak gradonačelnika i načelnika. Ustavni sud nije ni uzeo naše argumente u obzir’
U zakonu kojim su manji gradovi i općine prisiljeni prepustiti svoje vodoopskrbne sustave s kompletnom imovinom većim sredinama bez ikakve naknade nema ničeg ustavno spornog. Proizlazi to iz odluke Ustavnog suda koji je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama koji su mu prije nešto manje od godinu dana podnijeli deseci gradova i općina iz cijele Hrvatske.
Lokalne jedinice žalile su se, među ostalim, na povredu prava vlasništva, no Ustavni sud je prihvatio argumente resornog Ministarstva da nisu samo gradovi i općine ulagale u vodovode, nego im je u tome u većoj mjeri pomagala država.
’Veće privlači manje’
Prihvaćen je i argument da se tu zapravo nikog ne lišava imovine jer manji vodovodi stječu udjele u društvu kojem se pripajaju, iako je posve jasno da će njihov utjecaj u okrupnjenim poduzećima biti minoran. Kao valjan argument ocijenjeno je i to što je u nekim sredinama nejasno vlasništvo nad vodovodima pa bi njegovo raspetljavanje po mišljenju Ministarstva zahtijevalo višegodišnju financijsku forenziku.
No, možda je i zanimljivije od pitanja izvlaštenja bez naknade očitovanje Ministarstva o zakonskim kriterijima za okrupnjavanje. Ministarstvo ovdje navodi kako je jedan od ciljeva zakona omogućiti novi razvojni zamah u vodoopskrbi novcem iz EU fondova pa ističe kako je u sustavu s više od 200 isporučitelja teško provoditi projekte. “Po prirodi stvari, veće privlači manje”, kaže Ministarstvo u očitovanju Ustavnom sudu, pojašnjavajući krajnje jednostavne kriterije kojima se vodilo u okrupnjivanju vodoopskrbnih područja, a koji se svode isključivo na prihod od vodnih usluga i količinu isporučene vode. Ovakva logika stajala bi da nam iskustvo u zadnjih desetak godina nije pokazalo da to što opskrbno poduzeće pokriva velik broj korisnika i ima veće prihode ne znači i da će više ulagati u svoj razvoj. Zoran je primjer vodovod u Jastrebarskom, koji je novcem iz EU fondova sveo na minimum gubitke na mreži i izgradio vlastiti pročistač. Sve to sada će bez naknade morati predati zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji (ViO), koja je usprkos svojoj veličini daleko od toga da se može pohvaliti razvojnim projektima. Ustavni sud se, nažalost, nije dublje unosio u procjenu ovog “manji većem” kriterija, već je bez dodatnih propitivanja prihvatio da je svrha okrupnjivanja zdrava voda i sigurna opskrba po prihvatljivim cijenama. A to znači da će građani Jastrebarskog morati zajedno sa Zagrepčanima namaknuti novac za razvojne projekte ViO-a iako su već uložili koliko je trebalo za kvalitetnu opskrbu na svom području. Upozorenja Gorana Selanca i Andreja Abramovića, dvojice sudaca s izdvojenim mišljenjem u ovom predmetu, da se izvlaštenjem bez naknade grubo zadire u ustavni položaj lokalne samouprave i zanemaruju ulaganja koja su porezima financirali građani na njihovu području nisu uvjerila većinu u Ustavnom sudu. Gradovima i općinama koje su se žalile na ovakav pristup preostaje još nada da će Ustavni sud s nešto više pozornosti ocijeniti uredbu kojom su osnovana nova vodoopskrbna područja, no s obzirom na argumentaciju iznesenu u ovoj odluci, teško da će i tu biti značajnijeg sporenja. Ipak, nezadovoljni gradonačelnici i načelnici ne namjeravaju samo tako odustati. Najavljuju, naime, novi zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o vodnim uslugama, a u kojemu će, kako nam objašnjava gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić, adresirati sve što smatraju da je Ustavni sud pogrešno zaključio, ali i ići s nekim novim argumentima. Detalje u ovom trenutku ne iznosi, ali dodaje kako će se idući tjedan u Zagrebu sastati sa pravnim stručnjacima na tu temu i vidjeti što i kako točno dalje.
– Imat ćemo niz sastanaka na ovu temu, zauzeti jasnu strategiju i boriti se dalje. Ustavni sud nije ni uzeo naše argumente u obzir. Svi koji smo sudjelovali u podnošenju prve ocjene ustavnosti, nas dvadesetak gradonačelnika i načelnika, a priključuju nam se sada i neki novi, smatramo da ovo nema smisla i da je Zakon jednostavno neprovediv i da nije logičan – kaže Ćaćić.
Složni u borbi
Poručuje kako ovo sve ne rade da bi rušili već da im je cilj urediti vodno gospodarstvo.
– Ideja nije da se ovo prikaže kao političko pitanje. Među nas 20-ak ima gradonačelnika i načelnika iz vladajuće koalicije, ali i onih koji to nisu. Zajedničko nam je da smo svi složni da se od ove bitke ne smije odustati – kaže Ćaćić.
Odluku Ustavnog suda komentirao je i šibensko-kninski župan Marko Jelić koji je kazao kako postoje sigurno druge pravne mogućnosti koje treba iskoristiti da bi se spriječilo otuđenje imovine građana na ovakav način. I da će, ako to načelnici i gradonačelnici budu htjeli, njihove zahtjeve podržati i Udruga Nezavisnih, kojoj je Jelić potpredsjednik