Večernji list medijski je pokrovitelj u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta i indijskog istraživačkog centra NERERL u Dubrovniku od 11. do 17. veljače
Izvorima energije Međunarodnog summita o obnovljivim
Klimatske promjene koje se očituju povećanjem globalne temperature i intenziteta padalina, porastom razine mora, otapanjem ledenjaka, pomicanjem vegetacijske sezone te čestim pojavama ekstremnih događaja poput suša i poplava sve nas trebaju ozbiljno zabrinjavati jer imaju velik izravan i neizravan utjecaj na poljoprivredu. Podneblje je najvažnija odrednica u produktivnosti usjeva, posebno u zemljama poput Indije gdje se oko dvije trećine obradive zemlje oslanja na kišu kao na izvor vode. Stoga rješavanje dugoročnih negativnih učinaka klimatskih promjena te kratkoročnih i srednjoročnih učinaka klimatskih varijabilnosti na poljoprivredu zahtijeva kontinuirana istraživanja za bolju prilagodbu klimatskim ekstremima te stvaranje i jačanje strateškog sustava znanja u ključnim područjima kao što su voda, poljoprivreda, energija, zdravlje... - kaže Prahash Kumar Singh, direktor indijskog North East Renewable Energy Research Laba (NERERL).
Biljke su ključ rješenja
Riječ je o istraživačkom centru iz Jorhata (država Assam), podružnici u vlasništvu neprofitne organizacije Edupacked za primijenjenu solarnu energiju, koja je, uz medijsko pokroviteljstvo Večernjeg lista, od 11. do 17. veljače glavni partner zagrebačkog Agronomskog fakulteta u organizaciji Međunarodnog summita o obnovljivim izvorima energije (INSORE 2023) te 58. hrvatskog i 18. međunarodnog simpozija agronoma u Dubrovniku.
_ Nema sumnje da su aktivnosti izazvane ljudskim djelovanjem zagrijale planet. Pariški sporazum, potpisan 2015., ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje znatno ispod 2, po mogućnosti 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama. Smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodba klimatskim promjenama neophodne su mjesvoja
Ugled koji zagrebački Agronomski fakultet ima u svijetu, znanstvena postignuća te istraživačka iskustva koja su i indijski studenti stjecali u Hrvatskoj, bila je i referenca za dugoročno partnerstvo s indijskim institutom NERERL. Dvije su se institucija udružile i u organizaciji događanja u Dubrovniku, pozicionirajući svoje zemlje kao svjetsko središte za rješavanje trostrukog globalnog problema – onečišćenja, klimatskih promjena i bioraznolikosti. Na summitu će sudjelovati oko 400 znanstvenika iz 20 zemalja koji će predstaviti moguća rješenja za implementaciju klimatski prihvatljivih inovacija, agronomska rješenja u praksi...
re za smanjenje utjecaja na klimu kao što su ekstremni vremenski uvjeti. Neuspjeh u ublažavanju i prilagodbi nije etički opravdan zbog globalnih posljedica. Zemlja se zagrijala za 0,5 °C od predindustrijskih vremena, tako da moramo odgovoriti na ovu globalnu
radnjama o kojima moraju temeljito raspraviti svi dionici u događajima kao što je INSORE 2023 kako bismo spriječili porast veći od 1,50 °C. Tema summita u skladu je s obvezama preuzetima na COP27. Znanstvenici iz cijelog svijeta imat će priliku podijeliti iskustva s globalnim izazovima te brigu s čelnicima ključnih institucija _ objašnjava Singh.
Svoja nedavna otkrića na summitu će tako kao predavači ili panelisti summitu predstaviti i 50-ak znanstvenika s indijskih sveučilišta, a odazvat će mu se i visoki dužnosnici iz indijske vlade, UN-a, odbora za kontrolu zagađenja, Nacionalnog instituta za tehnologiju, ministri trgovine i industrije, znanosti i tehnologije te ruralnog razvoja države Assam..
Koliko su važni obnovljivi izvori energije i klimatski prihvatljive inovacije u Indiji, pitamo.
_ Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), Indija će se suočiti s ekstremnim toplinskim valovima, sušama, nestalnim padalinama i poplavama. Samo prošle godine nekoliko indijskih država doživjelo je obilne kiše u svibnju, a mnoge države drastične toplinske udare. Dakle, krajnje je vrijeme da se pozabavimo pitanjem klimatskih promjena i nađemo rješenje za ublažavanje ovog problema. Energija je osnovna potreba čovjeka, potražnja je iz dana u dan sve veća, a tradicionalno se zadovoljava konvencionalnim izvorima. Ti su resursi glavni razlog za emisiju stakleničkih plinova i pogoršanje kvalitete zraka. Stoga je nužan prelazak na obnovljive izvore energije _ odgovara Singh.
_ Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu vjerojatno će biti sveprisutan. Zauzvrat, održavanje zdravlja biljaka diljem planeta ključno je za njihovo ublažavanje, kao i za održavanje bioraznolikosti i ekosustava kako se svijet mijenja. Vlada Indije pokrenula je osam nacionalnih misija kroz 12 petogodišnjih planova – ističe Singh.
Jedno od njih podrazumijeva razvoj odgovarajućeg strateškog znanja. Potrebna su istraživanja širokog spektra usjeva, biotičkih i abiotskih sustava kako bi se bolje razumjeli utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu i ona učinila otpornijom i zdravijom.
_ Indija maksimalno iskorištava svoje mogućnosti i resurse kako bi držala korak s tempom klimatskih promjena i nevolja. Različite regije u zemlji prilagodidilemu le su inovativne ideje s tradicijom kako bi se nosile s posljedicama klimatskih promjena održivim metodama i obećavajućim prilagodbama kao što su organska poljoprivreda, integrirani poljoprivredni sustav, pametna poljoprivreda, sustavi za navodnjavanje prikupljanja kišnice, tehnologije precizne poljoprivrede... _ objašnjava Singh.
Isplativa ulaganja u planet
Zamašnjak razvoja su resursi koji su dostupni, ali i transformacija poljoprivrednog sektora u odgovarajuću platformu s održivim ciljevima i pristupima uz odgovarajući nadzor državnih tijela.
Indija je postavila cilj od 50% kumulativnog instaliranog električnog kapaciteta do 2030., nultu emisiju ugljika do 2070. i smanjenje intenziteta ugljika u gospodarstvu za manje od 45% do kraja desetljeća. Tako bi se do 2030. zahvaljujući tehnologijama s niskom razinom ugljika ostvario rast tržišta i do 80 milijardi dolara.
_ Moramo pronaći praktične strategije kako bismo ljudima omogućili pristup nutritivno boljoj hrani u uvjetima rasta stanovništva i sve veće nestašice hrane. Moramo smisliti kako zadovoljiti sve svoje potrebe za hranom bez ugrožavanja održivosti, jer su izbjegavanje klimatskih promjena i naša ovisnost o fosilnim gorivima također važni problemi. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za hranom, poboljšala integracija, sigurnost i održivost te sve to uskladilo s Pariškim klimatskim sporazumom i Agendom za održivi razvoj do 2030., globalni prehrambeni i energetski sustavi moraju se transformirati _ ističe Singh.
Ulaganja u spašavanje podneblja ulaganja su u planet, od čega će profitirati i ulagači i obični ljudi.
_ Investitori s projektom, starosjedioci i mladi testirat će zajednice diljem svijeta na njihovu sposobnost stvaranja održivih alternativa za život. Vjerujemo da će ovaj pristup proširiti opseg ulaganja u klimatske promjene i stvoriti novu eru gospodarskog razvoja _ zaključio je Prahash Kumar Singh, direktor indijskog NERERL-a.