Velika izložba sarajevskih likovnjaka stigla u Zagreb

zivu kritična. Mi nemamo pravo na ime Miroslava Krleže zbog toga što je ime Miroslava Krleže na neki način autorski zaštićena stvar i ono pripada nekom tko je to ime naslijedio, pa je naslijedio i pravo na to ime. Tako stvari stoje u svijetu koji nije Banksyjev i u svijetu koji poštuje autorska prava. Mi ovdje stojimo ispod Krležina prijateljskog nadimka, međutim čini mi se da je tu manje važan njegov nadimak i da je važnije ono što stoji iza našeg opredjeljenja za Krležu. A iza našeg opredjeljenja za Krležu naprosto stoji naše čitateljstvo. Mislim da smo mi njegovi čitatelji i njegovi čitaoci i da nije tu važna stvar koliko tko od nas pripada tekstu koji je pročitao, nego je tu najvažnija stvar da je on naš pisac i da je on pisac na onaj način našega svijeta da ga mi možemo prihvaćati, da ga mi možemo odbacivati, da mi prema njemu možemo imati aktivan odnos kao prema nečemu što nas tvori, prema nečemu što osporavamo, prema nečemu što rušimo, ali uvijek kao prema nečemu što predstavlja naš temelj u jeziku kojim pišemo, u jeziku koji čitamo i u jeziku kojim se sporazumijevamo. A na kraju svih krajeva, zahvalan sam vam i na ovom žiroskopu, za koji danas više ne znamo čemu služi, a on služi nečemu što je potrebno čovjeku na brodu ili što je potrebno čovjeku na zemlji koju jako često tresu zemljotresi. Naime, žiroskop pomaže da pronađemo crtu vlastite ravnoteže. A kako je meni ta crta cijeloga života manje-više nedostajala, nadam se da ću se poslužiti ovim žiroskopom – rekao je na kraju svojega govora zahvale Miljenko Jergović.

Prije toga je, kao i drugi finalisti (osim Magdalene Blažević, koja nije doputovala u Zagreb na dodjelu), pročitao po izboru jedan od tekstova Miroslava Krleže, a Jergović se odlučio za tekst iz Krležina “Djetinjstva u Agramu” napisan u srpnju 1942. godine “nikome i nizašto”, kako je to Jergović formulirao. Pri tome je rekao da se u javnosti vrlo često iznose Krležini citati koje on nikada nije izrekao niti napisao.

– Tu se često tvrdi da je Krleža autor one često spominjane rečenice o srpskom junaštvu i hrvatskoj kulturi, ali to je citat iz “Hrvatskog Fausta” Slobodana Šnajdera koju su zalijepili Krleži bez ikakvog razloga – rekao je Jergović. Finalistica Martina Vidaić, koja je i pjesnikinja, pročitala je Krležinu pjesmu “Snijeg”, a Đorđe Matić, koji je rekao da je krležijanac, pročitao je dva teksta, iz 1924. i 1959. godine.

U obrazloženju nagrade žiri je istaknuo da “Jergovićeva ‘Trojica za Kartal’ iskazuju vjeru u književnost kao izravan govor o zbilji, premda s jasnom sviješću kako literarizacija podrazumijeva i otklon od onoga kako se doista dogodilo i određeni stupanj transformacije, čak i onda kad se u zbiljske događaje ne intervenira, već ih se ostavlja onakvima kako se čulo od svjedoka”.

Po uzoru na Bookera

Na dodjeli nagrade Fric bili su i poseban savjetnik predsjednika Republike za kulturu, književnik Zdravko Zima, koji je rekao da je s našim šefom države bio u službenom posjetu Madžarskoj, koja je Krleži bila druga domovina i u kojoj je završio vojnu gimnaziju u Pečuhu i to s najvećim uspjehom, a onda upisao i Ludoviceum u Budimpešti, ispred kojega je danas Krležina skulptura, rad Marije Ujević Galetović.

U Hrvatski državni arhiv došli su i izaslanica predsjednika Sabora i predsjednica saborskog Odbora za kulturu i obrazovanje Vesna Bedeković, Maja Petrić uime zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu, veleposlanica Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić te sveučilišni profesor Vinko Brešić. Program je spretno vodio Kruno Lokotar, inicijator ove nagrade, koja je ustanovljena po uzoru na Bookera.

U Kulturnom centru Napredak u Zagrebu otvorena je gostujuća izložba “Annale 2022.” Udruge likovnih umjetnika HKD-a Napredak iz Sarajeva, koja je upravo proslavila 30. godišnjicu.

– Naše likovno Annale svake godine okuplja velik broj umjetnika i obuhvaća djela iz područja crteža, slikarstva, skulpture i grafike te je jedna od najposjećenijih izložbi u Sarajevu. Kao članovi Napretkove likovne udruge, ali prije svega kao umjetnici, ovom izložbom željeli smo se predstaviti široj zagrebačkoj publici i nadamo se da će posjetitelji izložbe ponijeti dašak inspiracije i prijateljstva – o izložbi je kazala predsjednica udruge ULU HKD-a Napredak Hiba Mustafić. Na izložbi koja će biti otvorena do 3. veljače imamo priliku razgledati radove niza akademskih umjetnika, no i onih koji se likovnom umjetnošću bave bez profesionalne naobrazbe, ali s talentom, žarom i ljubavlju. – Stoga se, naravno, uočava raznolikost vještine, izvedbene kvalitete, no nikako i ljubavi unesene u djelo, nikako manjak iskrenog zadovoljstva u druženju s bojom i kistom. Nama je zadovoljstvo i čast što su nam došli i darovali dio tople bosanske i hercegovačke duše utkane u njihove slike ukazujući time na važnost zajedništva u promociji kulture i umjetnosti – rekla je Sanda Stanačev Bajzek, predsjednica Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara.

Nagrada Fric sastoji se od novčanog dijela vrijednog 10.000 eura, ali i simbolične skulpture žiroskopa