Poljska bedem koji od Rusije štiti zapadnu civilizaciju
Wagnerovci su “ruski Arkanovci”, i ne bi me čidilo da njihov šef “padne kroz prozor” ili “misteriozno nestane”
Suočen s dosad najjasnijom europsko-američkom ponudom oko Kosova, koja uključuje i odustajanje Srbije od protivljenja ulasku Republike Kosovo u Ujedinjene narode, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je - dramatizirati i kupiti još malo vremena. Nije rekao da je spreman odbiti ponudu, ali niti da ju je spreman odmah prihvatiti, kako je od njega tražila zapadna petorka, izaslanici Washingtona, Bruxellesa, Berlina, Pariza i Rima.
Ni ne, ni da
Njegova navodna prijetnja ostavkom, koju je Vučić prema pisanju sebi bliskih medija izrekao na stranačkom sastanku u nedjelju navečer, očito je smišljena kao zaštita od onih suradnika unutar Srpske napredne stranke koji mu predlažu da odbaci “ultimatum” zapada. Vučić nije sklon reći “ne” jer shvaća da mu je zapadna petorka prenijela vrlo ozbiljnu poruku.
- Oni imaju svoju agendu, a to je poraz Rusije, i u toj svojoj agendi sve što se nađe na putu bit će počišćeno - rekao je Vučić pred TV kamerama u ponedjeljak navečer, valjda sugerirajući da bi i on bio “počišćen” ako bi srljao u negativan odgovor zapadu.
- Bit će vrlo teško, zato sam uplašen, vidio sam ogromnu odlučnost kod mojih sugovornika - dodao je Vučić. Iz toga proizlazi da se ne usudi reći “ne”, ali iz ostatka njegova obraćanja naslućuje se da nije spreman reći ni “da” jer smatra da Srbija ne može pristati na članstvo Kosova u UN-u. Vučić ostavlja dojam nekoga tko važe svoj sljedeći potez, ali tko bi, ako bi prevagnula ideja pristajanja na europsko-američki (neki ga zovu i francusko-njemački) plan, mogućnost svoje ostavke iskoristio kao način usporavanja i razvodnjavanja tog eventualnog pristanka na novi sporazum s Kosovom.
- Bude li potrebe da na bilo koji način sačuvam državu i da joj kupim neko vrijeme, ne bih se libio - odgovorio je Vučić na pitanje o tome je li razmišljao o ostavci. Time je zapravo potvrdio da mogućnost ostavke razmatra iz taktičkih, ali dvojakih razloga. Jedno je ostavka kao blokada onih unutar svoje stranke i unutar Srbije koji bi prekinuli svu suradnju sa zapadom. A drugo je ostavka kao taktičko odugovlačenje s prihvaćanjem ponude zapada. To je tipična Vučićeva politika sjedenja na dva stolca, ni ovdje ni ondje, ali sa željom da iskoristi blagodati i toplinu obaju.
Prema njegovim riječima, trenutak u kojem će se Srbija morati izjasniti ipak nije sada, ovih dana i tjedana, ali trenutak odluke uskoro dolazi. Vučić i dalje inzistira na tome da, prije bilo kakvog daljnjeg sporazuma s Kosovom, najprije mora biti formirana Zajednica srpskih općina (ZSO), dogovorena sporazumom iz Bruxellesa 2013., koju nijedna kosovska vlada do sada nije željela formirati.
Sporazum koji se sada nudi na potpis Beogradu i Prištini, uz intenzivno lobiranje američkih i ključnih europskih izaslanika, ne bi bio konačni sporazum. Bio bi nastavljen dijalog o normalizaciji odnosa, koji se pod okriljem EU vodi od 2011. i koji bi trebao završiti sveobuhvatnim, pravno obvezujućim sporazumom. Ali ovaj dokument, čiji je nacrt iscurio u medije, omogućio bi Kosovu ulazak u UN i druge međunarodne organizacije te stvorio novu dinamiku u kojoj bi i Srbija dobila formiranje ZSO-a, a obje države dobile bi dosad najpozitivniji zamah prema punoj normalizaciji.
- Emotivni pristup mi je govorio skloni se, napusti prostoriju, ili ih izbaci, ne znam što. Ali moj posao je da brinem o državi - prepričao je Vučić svoja unutarnja razmišljanja tijekom neugodnog sastanka sa zapadnom petorkom u petak u Beogradu. Nije ih izbacio, iako mu se javljao takav poriv.
Povlačenje investicija
Petorku su, inače, činili posebni izaslanici za zapadni Balkan uime SAD-a i EU, te vanjskopolitički savjetnici njemačkog kancelara, francuskog predsjednika i talijanske premijerke. Vučića je najviše zabrinula jasna poruka što će se dogoditi ako Srbija odbije prihvatiti ponuđeni sporazum s Kosovom.
- U drugoj rečenici mi je rečeno: morate prihvatiti ovaj plan, a ako ga ne prihvatite suočit ćete se sa sljedećim. Prvo, prekidom procesa europskih integracija. Drugo, zaustavljanjem i zatim povlačenjem investicija. Treće, sveobuhvatnim mjerama, u političkom i ekonomskom smislu, koje će nanijeti veliku štetu Srbiji - prepričao je javno predsjednik Srbije. Imao je odmah odgovor onima unutar Srbije koji tvrde da strani investitori neće pohrliti prema izlaznim vratima jer u Srbiji “rade profit”. Radili su profit i u Rusiji, kaže Vučić, pa su se masovno povukli iz Rusije, a tako bi se i iz Srbije. Vučić to želi izbjeći jer, kaže, samo Nijemci zapošljavaju 80 tisuća ljudi u Srbiji, što bi do kraja 2024. trebalo narasti do 100 tisuća radnih mjesta, a još toliko računa da zapošljavaju i drugi zapadni investitori.
- Da vam ne pričam što bi za Srbiju značilo kad bi bila izolirana. Srbija mora razgovarati, mora nastaviti svoj europski put. Bili bismo ekonomski i politički izgubljeni bez toga. Da budemo usamljeni i izolirani? Ja ne bih pristao tako da vodim zemlju. Ali bio sam dovoljno snažan da u lice velikih kažem što ću preuzeti na sebe, a prema čemu izražavam ogromnu rezervu i što neće moći poručio je Vučić.
Bit će vrlo teško, zato sam uplašen, vidio sam ogromnu odlučnost kod mojih zapadnih sugovornika, rekao je Vučić
Bivši ministar obrane te vojni analitičar Ante Kotromanović analizirao je jučer, točno na 11 mjeseci ruske invazije, u studiju Večernjeg lista aktualno ratno stanje u Ukrajini.
Primarno se osvrnuo na dileme Njemačke o isporuci tenkova Leopard oružanim snagama Ukrajine.
Povijest i geopolitika
- Dvanaest zemalja pristalo je isporučiti sto tenkova Leopard 2. No, iako se radi o tenkovima njemačke proizvodnje, sama Njemačka ne sudjeluje u toj isporuci i odbija svoje tenkove ustupiti Kijevu. Mišljenja sam da je Njemačka po ovom pitanju kalkulirala zbog povijesnih ali i trenutnih geopolitičkih okolnosti. Međutim nove informacije koje stižu iz Berlina sugeriraju da će tenkovi ipak biti isporučeni Ukrajini. Njemačka u svojoj operativnoj rezervi ima više od 500 tenkova, a neki čelni ljude iz njemačkog ministarstva obrane tvrde da bi ih za Ukrajinu moglo krenuti čak 139. Vjerujem da će se to brzo realizirati - kazao je Kotromanović.
Njemački kancelar Olaf Scholz nedavno je izjavio da oni u Ukrajinu neće slati tenkove ako ih istovremeno ne pošalje i SAD.
- Njemačka je time htjela poslati poruke da neće solirati i da se neće usuditi ikome davati tako teško i moćno naoružanje ako pritom ne osjeti podršku svih saveznika. To je iz njihove perspektive mudro i razumljivo, ali treba znati i pozadinu priče. Naime, između američkih Abrams tenkova i njemačkih Leoparda postoji velika razlika. Leopardi manje troše, moćniji su i puno više odgovaraju ukrajinskom bojištu u smislu njegova terena i reljefa - dodaje Kotromanović.
Kaže da cijeli proces isporuke tenkova, kako god završio, iziskuje mnogo vremena i logistike.
- Prije svega tenkove treba operativno osposobiti i uvjeriti se da su tehnički ispravni. To je proces koji u najboljem slučajau može potrajati do dva mjeseca. Zatim je tenkove potrebno transferirati do ukrajinske granice iz više pravaca, a tu možemo očekivati i rusko ometanje akcije zračnim napadima. Konačno, svaki tenk treba imati osposobljenu i izučenu posadu. U svakom slučaju tu ima mnogo posla i vrijeme curi jer najave iz Ukrajine kazuju da će se na proljeće krenuti s velikom protuofenzivom. Dakle, ukrajinske vojne snage trebaju biti spremne i obučene. No, čak i da najava njihove protuofenzive ostane mrtvo slovo na papiru, treba znati da će Rusija pojačati napade ako vojna pomoć ne stigne u Ukrajinu. Kako god se okrene isporuka tenkova je bitna za Ukrajinu i svakako bi mogla odrediti tijek ratovanja kroz idućih nekoliko mjeseci rekao je Kotromanović.
Poljska je, kaže Kotromanović, najglasnija EU država kad je riječ o isporuci tenkova Ukrajini. Prvi su se obvezali da će slati svoje Leoparde Kijevu i pritom kritizirali Njemačku da ne djeluje dovoljno brzo.
- Poljska ima povijesnu, strašnu traumu koja datira iz Drugog svjetskog rata. Oni su imali krvavo iskustvo i s Nijemcima i s Rusima. Nama iz ove perspektive to možda nije sasvim razumljivo, ali poljski narod u većini gaji veliki antagonizam prema Rusiji. Oni imaju strah od Moskve i njihove potencijalne agresije. U tom smislu djeluju logistički i operativno i naravno da nastoje zaštiti svoje granice jer su prvi na udaru ukoliko dođe do eskalacije u Ukrajini. Već ulažu milijarde eura u zrakoplovstvo, topništvo i modernizciju vojske. Poljska polako ali sigurno postaje vojna i ekonomska sila istočne Europe i na takvoj su poziciji koju Amerikanci monetiziraju. Za očekivati je da će NATO i EU od Poljske u idućim godinama stvoriti bedem koji će dijeliti zapadnu civilizaciju od Rusije. Ne samo vojno već i diplomatski, ekonomski, energetski... - smatra Kotromanović.
Društveni talog
Aktualna je tema i zloglasna Wagner grupa.
- To je privatna i paravojna organizacija pod neformalnom Putinovom kontrolom. Oni su poznati po tome što regrutiraju osuđenike, zatvorenike, kriminalce i društveni talog koji ne prolazi vojnu obuku. Riječ je o zločincima koji krše ljudska prava i sve ratne konvencije. Ukratko, riječ je o ‘ruskim Arkanovcima’. Njihov utjecaj rapidno slabi jer postrojbe trpe teške gubitke i sve se više dezertira, a ruskom establišmentu nije u interesu da je svjetski medijski fokus na jednoj opskurnoj organizaciji. Čuo sam da u zadnje vrijeme Wagnerovci operiraju po Srbiji s ciljem regrutacije novih vojnika. Ne bi me čudilo da šef Wagnera ‘padne kroz prozor’ ili ‘misteriozno nestane’ kad se s vremenom prokažu njihovi zločini u Ukrajini - zaključuje Kotromanović.
Srbija mora razgovarati, mora nastaviti svoj europski put. Bili bismo ekonomski i politički izgubljeni bez toga, kaže Vučić