Kruh, krumpir, maslac, mlijeko, jaja u dvije godine poskupjeli od 36 do 70%
Svaki Hrvat godišnje pojede oko 30 kilograma krumpira, 56 kilograma kruha i peciva te samo 11 kilograma jabuka. Cijene hrane mirovale do sredine 2021., a otad su eksplodirale
Krumpir, kruh, maslac, jogurt, svježe mlijeko te jaja i sir poskupjeli su u posljednje dvije godine od 36 do 70 posto! Riječ je o glavnim prehrambenim artiklima koji se gotovo svakodnevno nalaze na stolu naših domaćinstava, zbog čega ljudi imaju dojam da je inflacija znatno veća nego što to pokazuju službeni podaci o njezinoj prosječnoj stopi u zemlji.
Krumpir skuplji 60 posto
Da bismo uopće stekli dojam što se događa s cijenama po pojedinim državama članicama, Europski je statistički ured objavio kretanje inflacije za glavne skupine proizvoda iz prehrambene košarice. Prema njima hrana je u dvije godine u Hrvatskoj poskupjela 31 posto, slično kao i u Njemačkoj, u Sloveniji je poskupjela 25 posto, u Austriji 20 posto, a u Mađarskoj, koja je rekorder, čak 76 posto. Prosječno je poskupljenje hrane u Europskoj uniji bilo 23 posto, a u uzornoj Švicarskoj, koja najmirnije plovi ovi nemirnim vremenima, u dvije godine samo 3 posto.
Pogled unatrag pokazuje da su cijene u Hrvatskoj mirovale znatno dulje nego u drugim državama te je nagli stampedo poskupljenja krenuo od sredine 2021. godine. U ovo vrijeme prije dvije godine krumpir je u hrvatskim trgovinama bio pet posto jeftiniji nego što je bio 2015. godine, da bi mu se u kratkom razdoblju cijena povećala gotovo 60 posto. Krumpir je jedna od rijetkih namirnica u kojoj smo gotovo samodostatni te s domaćom proizvodnjom pokrivamo 90 posto potreba svih hrvatskih kupaca, uključujući i hotele. Nažalost, domaća je proizvodnja pala na samo 170 tisuća tona krumpira godišnje, tako da se i on počeo uvoziti. Tamo negdje 70-ih godina u Hrvatskoj se godišnje proizvodilo 980 tisuća tona krumpira, a 2015. oko 230 tisuća tona. Osim pada proizvodnje, prošlogodišnji su urod srezali i loši vremenski uvjeti, što je u kombinaciji sa skupljim gnojivom i gorivom utjecalo na to da se danas kilogram krumpira prodaje po cijeni od oko 6 kuna, odnosno 0,80 eura. U prosjeku svaki član kućanstva godišnje pojede oko 30 kilograma krumpira. Gotovo svaki proizvod ima neku svoju specifičnu priču, pekarnice su znatno podigle cijene kruha i peciva iako i pšenice imamo dovoljno, dva puta više od domaće potrošnje, pa što se tiče cijena nismo ovisni o globalnim robnim burzama. Proizvođači se čak žale na pad otkupnih cijena, no to se ne vidi u maloprodaji. Hrvati su veliki ovisnici o kruhu i pecivima te se kod nas godišnje potroši 56 kilograma kruha, peciva i ostalih pekarskih proizvoda po članu domaćinstva. Usporedbe radi, Hrvati u prosjeku u godinu dana pojedu samo 11 kilograma jabuka, pet puta manje nego što pojedu kruha i peciva.
Maslac je u dvije godine poskupio 70 posto (u Sloveniji 45 posto), jaja 66 posto (u Sloveniji 27 posto), jogurt 50 posto (u Sloveniji 22 posto), kruh je skuplji 51 posto (u Sloveniji 29 posto). Jedino smo po intenzitetu poskupljenja mesa od 23 posto u dvije godine usporedivi sa Slovenijom i prosječnim razinama u EU, a slično je bilo i s pivom čija je cijena skočila oko 13 posto. Riba je u Hrvatskoj poskupjela 23 posto, a u Sloveniji samo 12 posto, dok smo sporiji rast cijena nego kod našeg prvog susjeda imali jedino kod voća i povrća. Voće je u Hrvatskoj poskupjelo 18 posto u dvije godine, a u Sloveniji 37 posto, dok je povrće god nas poskupjelo 20 posto, a u Sloveniji 24 posto. U dvije godine, kava, čaj i kakao poskupjeli su Hrvatskoj 29 posto, a u Sloveniji 20 posto. Nominalne su neto plaće u tom razdoblju porasle 15 posto dok su mirovine povećane oko 12 posto.
Plaće i mirovine ispod inflacije
Kupovna moć zaposlenih koji žive samo od plaće znatno je smanjena, čak i ako su zaposleni u sustavima u kojima su plaće više rasle. Hrvatska ima izuzetno nisku pokrivenost kolektivnim ugovorima u privatnom sektoru pa ondje najveći utjecaj na kretanje plaća ima ponuda radne snage.
Čelni ljudi hrvatske Vlade kazali su da će i ove godine nastaviti s ciljanim mjerama za pomoć pojedinim skupinama stanovništva i umirovljenicima. Bude li se ta pomoć isplaćivala sličnom dinamikom kao prošle godine, iduća bi se tranša mogla očekivati u travnju, uoči Uskrsa.