Troškovi peradara preveliki, a cijena pilića i dalje zamrznuta
Cijena hrane za perad poskupjela je čak 40 posto, a računi za grijanje na plin nekim farmerima s 20 i na 200 tisuća kuna, upozoravaju iz peradarskog sektora, koji je proteklih mjeseci najizloženiji poskupljenjima sirovina i energenata. Zbog nagomilanih problema u proteklom je razdoblju rasla cijena piletine, a i jaja. No je li to dovoljno da peradarska industrija sanira gubitke zbog kojih proizvodnja pilećeg mesa i jaja prvi puta stagnira od ulaska RH u EU?
Batak skuplji 35%
Vlada je, naime, do travnja zamrznula cijenu cijelih pilića, koji u ukupnoj potrošnji čine više od 50% udjela svježeg mesa piletine na tržištu, a to se pak, među ostalim, odrazilo na visoki rast cijena pojedinih kategorija. Cijena, primjerice, kilograma filea pilećih prsa u veleprodaji u trećem je tjednu ove godine u prosjeku iznosila 2,53 eura, što je u odnosu na tjedan ranije pad za 3,84%. No cijena je na godišnjoj razini viša za čak 27,69%, pa pileći file, ovisno kupuje li se na tržnici ili u trgovačkom lancu, u maloprodaji košta od 9 pa sve do 17 eura. Kilogram pilećeg batka i zabatka u veleprodaji je u prosjeku 2,86 eura, što je 49,74% više nego u trećem tjednu lanjske godine. Batak je skuplji 35, a cijelo pile, iako mu je cijena trenutačno ograničena na najviše 3,32 eura, za 22,22%, podaci su TISUP-a. Najveći porast cijena među animalnim proizvodima čine, međutim, jaja. I ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi! Veleprodajna cijena kilograma jaja (16 komada u prosjeku) u EU je na godišnjoj razini rasla s 1,30 na 1,90 eura čak 70%, a u Hrvatskoj sa 1,40 na 2,06 eura, doznajemo pak iz Croatiastočara. Sve to “podgrijava” trenutačnu situaciju da se zbog visokih troškova proizvodnje u nas, ali i ostatku Europe smanjuje proizvodnja peradi i jaja, a usto je desetkuje i ptičja gripa, dosad nezabilježenih razmjera.
– Peradari nemaju ni zemlje na kojoj mogu proizvoditi vlastitu hranu za perad. To znači da su u potpunosti izloženi vjetrometini tržišta na kojemu moraju kupovati sojinu sačmu, kukuruz..., a veliki su potrošači i energije. U jesen, proljeće, zimu, kod jednodnevne peradi moraju održavati temperaturu od 32 stupnja, bez obzira kakva je temperatura vani, a s druge strane, u ljeto, kad su vrućine, trebaju dobro hladiti peradarnike – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić, ističući kako peradari tako enormno troše na grijanje peradarnika, na što im odlazi više od 70% troškova za energiju, 20-ak na ventilaciju, a ostatak na rasvjetu, pogone i slično.
Zbog svega toga peradari pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ovih su dana zatražili i pomoć ministrice poljoprivrede Marije Vučković. Predsjednik Odbora za peradarstvo HPK i suvlasnik Lunete Dražen Čurila kaže kako je, među ostalim, potrebna jača kontrola i smanjenje izvoza kukuruza u cilju zaštite nacionalnih interesa.
Nekontroliran uvoz sirovina
– Kombinacija rasta ograničenja cijena i visokih ulaznih troškova narušava stanje u sektoru, a ogroman je problem i nekontroliran uvoz koji je između ostalog uzrokovan ukidanjem kvota s Ukrajinom – istaknuo je Čurila. S obzirom na to da u proteklih pet godina nije bilo natječaja za peradare kroz Program ruralnog razvoja (osim za konverziju kaveza u alternativne sustave kod nesilica), peradari od resornog ministarstva traže raspisivanje posebnih sektorskih natječaja za peradarstvo, kako bi povećali konkurentnost.
– Peradarska proizvodnja započinje u valionicama, koje su zapravo reprodukcijski centri – i koje treba osuvremeniti. Vrhunske rezultate u cjelokupnom peradarstvu možemo postići samo s najkvalitetnijim pilićima, a oni se mogu proizvesti samo najsuvremenijom tehnologijom. Potrebno je investirati i u proizvodne objekte – rekao je Čurila.
Zbog visokih troškova proizvodnje u nas, ali i ostatku Europe smanjuje se proizvodnja peradi i jaja, a usto je desetkuje i ptičja gripa