Priča o raspadu Jugoslavije na koju hrle i oni koji nikada nisu bili u teatru
Tko je jednog popodneva u jesen 1981. godine mogao i pomisliti da ćemo u 21. stoljeću gledati kazališnu predstavu koja se bavi fenomenom koji je nastao baš tog dana, tog poslijepodneva? Fenom je Lepa Brena, koja je tada u televizijskom šou-programu Milovana Ilića Minimaksa zapjevala: “Čačak, Čačak, šumadijski rokenrol...” A sada nam 7. i 8. ožujka (taman za Dan žena) u Satiričko kazalište Kerempuh stiže glumačko-pjevačko-plesni “Lepa Brena project”, hit-predstava Bitef teatra.
Raspad Jugoslavije
Predstava je nastala prema tekstovima dramskih pisaca: Olge Dimitrijević, Slobodana Obradovića, Maje Pelević, Tanje Šljivar i hrvatske spisateljice Vedrane Klepice, a istražuje fenomen Brenine popularnosti te kroz njega tematizira raspad Jugoslavije, kao i nesretne sudbine njezinih građana. Ipak, glavni lik ove predstave nije Lepa Brena, nego njih pet – Brena Graditeljstva, Brena Biznismenka, Brena Pjesme, Brena Jugoslovenka i Brena Seksualnosti. Monolozi tih svih Brena upliću se u svojevrstan razgovor, u koji glumice uvlače i publiku. Tako Brena Graditeljstva govori o socijalizmu iz današnje tranzicijske perspektive, o ratu i onome što se neprestano gura pod tepih. Brena Seksualnosti na scenu donosi sudbinu transvestita koji nastupa kao Brenna i ima svoj “drag queen show” u Beču, tako da to postaje priča o vrsti osobne hrabrosti koja je potrebna da bi se živjela vlastita sudbina. Brena Biznismenka donosi naličje života dive, Brena Jugoslovenka govori o užasima rata, a Brena Pjesme pruža mogućnost za promjenu, život dostojan življenja.
Simbol stare zemlje
Predstava koja je u Bitef teatru premijeru imala krajem 2019. godine do danas je izrasla u veliki kazališni hit. Njezin koncept i režiju potpisuju Vladimir Aleksić i Olga Dimitrijević, koji tvrde: “Lepa Brena je za nas, ali vjerujemo i za mnoge druge, simbol; i stare zemlje, i našeg odrastanja, i otkrivanja seksualnosti.” Zbog toga ovo nije biografska predstava, već ona preko najvećeg zabavljačkog simbola Jugoslavije govori o kontradikcijama posljednja četiri desetljeća na ovim prostorima. Iz Bitef teatra poručuju da ova predstava ne samo da obara sve rekorde gledanosti i bilježi uspjehe u cijeloj regiji (iako nam tek sada stiže u Zagreb) nego i da na nju hrle i oni koji nikada nisu bili u kazalištu. To samo dodatno potvrđuje magnetsku privlačnost Lepe Brene, kao i sama tema koju su autori odlično prepoznali kao platformu koja će im omogućiti da na kazališnoj sceni progovore o mnogim problemima nekadašnjeg, ali i današnjeg društva, koji se često guraju pod tepih i prekrivaju slojevima populističkog inzistiranja na svjetonazorskim razlikama.
– Predstava me dirnula, glumačka ekipa lijepo je pokazala što nam se dogodilo u društvenom, političkom, ekonomskom, ali i emotivnom životu kroz pet likova Lepe Brene. Počašćena sam što je ovakvim projektom prikazana epoha nekadašnje države, uz poruku da nas pjesma treba spajati, a ne razdvajati – izjavila je Lepa Brena nakon beogradske premijere ove predstave.
A pohvaljenu glumačku ekipu čine Jasna Đuričić, možda i najpoznatija hrvatskoj javnosti i zagrebačkoj kazališnoj publici zbog uloge u filmu “Quo Vadis, Aida”, za koju je nagrađena i europskom glumačkom nagradom, te Jelena Ilić, Anđela Jovanović, Jovana Gavrilović i Vlada Aleksić.
Brena Seksualnost je transvestit koji u Beču ima “drag queen show”, a Brena Jugoslovenka govori o ratu