Euro nije pogurao inflaciju, ali što će biti kad prestane pritisak Vlade

Na velikom uzorku od 80 posto pristiglih i obrađenih podataka na temelju kojih se uobičajeno prati kretanje cijena i inflacija, prva procjena nacionalnog statističkog zavoda pokazuje da euro nije donio dodatni inflacijski udar! Takvu vijest vjerojatno je s velikim nestrpljenjem očekivao guverner Boris Vujčić, koji je cijelo vrijeme govorio da će učinak zaokruživanja cijena zbog prelaska na euro biti minimalan. A to se, ako se potvrdi prva procjena kad se obrade svi podaci, pokazalo točnim. Gleda li se prosjek, cijene u siječnju održale su se na razini na kakvoj su bile u prosincu, tako da se euru ne može pripisati ni očekivanih 0,2 ili 0,3 posto inflacije, koliki je bio učinak zaokruživanja u drugim državama. No, ‘noć je još mlada’, godina je tek počela, a ne treba podcijeniti ni učinak pritiska iz Banskih dvora na ponašanje poduzetnika. Premijer Plenković odgodio je poskupljenje interneta i telefoniranja i stopirao nove cjenike po trgovinama najavljene za veljaču, stoga nije isključeno da će ona nastupiti kasnije. No isto su tako moguća i pojeftinjenja, kao drugdje u Europi, gdje padaju cijene maslaca i mliječnih proizvoda koji su prije toga jako poskupjeli. Dojam građana znatno odudara od objavljenih podataka, pogotovo što smo izloženi stalnim poskupljenjima najvažnijih artikala od sredine 2021. godine. Hrana je u Hrvatskoj na mjesečnoj razini u siječnju poskupjela 1,3 posto, što je ispod prosječnog poskupljenja u eurozoni od 1,4 posto, tako da su ovom objavom na svoje došli i trgovci koji su cijelo vrijeme tvrdili da nisu (neopravdano) dizali cijene. Euru se ipak mogu pripisati zasluge za poskupljenja usluga, pa su cijene u mjesec dana porasle 1,1 posto, dok je u istom mjesecu u europodručju evidentirano pojeftinjenje cijena usluga za 0,2 posto. Otprilike 40 posto vrijednosti hrvatske inflacije lani je došlo od hrane, pa je njezina cijena prošle godine preskočila prosječne razine u EU za jedan posto, dok su cijene energenata u Hrvatskoj pale na 53 posto prosjeka EU. Plenkovićeva Vlada sačuvala je standard građana zahvaljujući kontroliranim cijenama energenata, pa su konačne inflacijske brojke otprilike kao i kod ostalih tranzicijskih zemalja.

Plenkovićeva Vlada sačuvala je standard građana zahvaljujući kontroliranim cijenama energenata, pa su inflacijske brojke kao i kod ostalih tranzicijskih zemalja