Uvođenje eura imalo je neutralan utjecaj na kretanje cijena u siječnju
Godišnja se stopa inflacije spustila na 12,7% te pada drugi mjesec zaredom s vrhunca zabilježenog u studenome. Siječanjske su cijene mirovale, uz izuzetak hrane i usluga koje su rasle 1,3 i 1,1 posto
Državni zavod za statistiku objavio je iznenađujuću brojku po kojoj je u siječnju došlo do usporavanja inflacije na godišnjoj razini i stagnacije na mjesečnoj razini. Velika operacija zamjene nacionalne valute, po prvoj je procjeni, imala neutralan učinak na opću razinu cijena u siječnju. Godišnja se stopa inflacije spustila na 12,7 posto te pada drugi mjesec zaredom s vrhunca koji je zabilježen u studenome. Siječanjske su cijene, u prosjeku, mirovale u odnosu na prethodni mjesec, uz izuzetak kod cijena usluga i hrane gdje je povećanje bilo 1,1 i 1,3 posto.
Rast u eurozoni
Smanjenje godišnje stope inflacije bilježi i eurozona, ali ipak na nižoj razini nego što je hrvatska inflacija (od 8,5 posto), s tim što siječanjske cijene hrane same eurozone rasle čak i nešto više nego u Hrvatskoj – 1,4 posto, no cijene usluga su pale. Siječanj je zbog zaokruživanja cijena za Hrvatsku bio jedan od najkritičnijih mjeseci, no pokazalo se da, osim kod usluga, inflacijski trendovi ne odudaraju bitnije od kretanja u drugim zemljama koje nisu uvodile euro te nisu bile izložene tom stresu.
Uz pad inflacije, iz europodručja je zanimljiva i vijest da je eurozona u četvrtom kvartalu prošle godine zadržala glavu iznad vode i ostvarila 0,1 posto rasta dok je EU ostao na nuli. Očekivalo se da će zadnji kvartal donijeti prvi ozbiljniji pad gospodarske aktivnosti za cijelo područje. No, neke države nisu bile te sreće da izbjegnu minuse kao što su Češka, Njemačka, Italija, Litva i Austrija, dok blagi plus eurozona može zahvaliti snažnom rastu irske ekonomije od 3,5 posto te 0,2 plusa u Španjolskoj i Portugalu. Promijenio se i opći stav oko dubine krize pa većina institucija i analitičara sada navodi da će recesija biti blaža od očekivane, možda je i ne bude, a kako je inflacija i dalje daleko iznad poželjnih vrijednosti, danas se očekuje još jedno povećanje ključne europske kamatne stope od 0,5 posto pa će se glavne bankarske operacije voditi uz kamate od 2,5 do 3,25 posto. Na valu tog povećanja kamata je i odluka hrvatskih vlasti da ponudi građanima da kreditiraju državu, odnosno kupe takozvane narodne obveznice i tako donekle nadoknade nepostojanje kamata na štednju u bankama. Inače, realna kupovna moć i vrijednost štednje pala je, zbog inflacije, u posljednje dvije godine za petinu.
Nakon objave prve procjene o siječanjskoj inflaciji, Hrvatska udruga poslodavaca nije propustila poentirati kako siječanjska inflacija demantira popularni narativ o snažnim i široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura. No, čak i glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić navodi kako je pad godišnje stope inflacije “na općenitoj razini, snažniji u odnosu na njegova očekivanja”.
Hrvatska narodna banka također ističe kako je blago usporavanje inflacije u siječnju na tragu njihovih očekivanja utemeljenih na smanjenju cijena naftnih derivata i usporavanja godišnjeg rasta cijena hrane u maloprodajnim lancima.
Usporavanju inflacije pridonijelo je i pojeftinjenje sirovina na svjetskom tržištu, vidljivo od sredine prošle godine, kao i postupno otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima.
Skuplji inputi
– Kretanja u siječnju upućuju da bi uvođenje eura i u Hrvatskoj moglo imati razmjerno blag utjecaj na ukupnu inflaciju, što je na tragu iskustva drugih zemalja. Jednako tako je na tragu iskustva drugih zemalja podatak da je povećanje cijena nakon uvođenja eura vjerojatno najviše izraženo u segmentu uslužnih djelatnosti – navode u Hrvatskoj narodnoj banci.
Podsjećaju kako službeni podaci o inflaciji mjere prosječno povećanje cijena svih dobara i usluga koje kućanstva troše, a potrošačke navike pojedinih kućanstava mogu se bitno razlikovati, što pridonosi još uvijek povišenoj raspršenosti percepcije pojedinih kućanstava.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca također su se osvrnuli na cijene hrane.
– Kad govorimo o cijenama prehrambenih proizvoda, onda treba biti svjestan niza značajnih poskupljenja inputa u proizvodnji hrane, od umjetnog gnojiva (dva i pol puta), energenata (više od dva puta), žitarica (više od 50%) i drugih sirovina pa sve do ambalaže – ističe Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.