Željeznicom,
Gotovo sve zemlje Europske unije, osim Hrvatske i još nekoliko njih, povezat će se željeznicom. Deset pilot-projekata, uz potporu Europske komisije, trebalo bi se realizirati do 2029., a ideja je da se potakne prekogranični prelazak pomoću najučinkovitijeg i ekološki najprihvatljivijeg voznog sredstva, vlaka. Bude li sve kako je i planirano, za nekoliko godina putnici će, primjerice, od Stockholma, preko Malmöa, Kopenhagena, Hamburga i Berlina moći do Leipziga i Praga, iz Milana preko Münchena, Beča i Budimpešte do Transilvanije, odnosno Arada, a iz Londona preko Lillea i Bruxellesa do Amsterdama.
Nemamo ni vlakova ni pruga
– Kako potražnja za zelenom mobilnošću raste, željezničko tržište mora na to odgovoriti mnogo bolje i brže, posebno za duga i prekogranična putovanja. Zbog toga Europska komisija sada želi pomoći željezničkim tvrtkama u stvaranju novih međunarodnih željezničkih veza, danju i noću – istaknula je europska povjerenica za promet Adina Vălean, najavljujući odmah da će neke od linija biti isključivo noćne. “Ponoćni vlak” zvat će se nova veza Pariza, Milana i Venecije, dok će, primjerice, linija “Europski spavač” voziti na relaciji Amsterdam - Barcelona. A što s Hrvatskom? Pa ništa. Točnije, nismo uključeni u projekt, baš kao ni Poljska, Bugarska i Grčka, ujedno i jedine zemlje EU koje se zasad neće povezivati ni s kim. Jesmo li se uopće prijavili, pitali smo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, no službeni odgovor do zaključenja ovog izdanja nismo dobili, ali neslužbeno smo sa– znali da nismo ni pokušali. Razlog? Poprilično jednostavan, nemamo što prijaviti. Naime, željezničke veze koje će sufinancirati Europska komisija (koliko točno eura će ići kome dogovorit će se na sastanku koji se očekuje u prvom tromjesečju ove godine) uglavnom su “high-speed” (HS), a pruge kojima vlakovi voze između 300 i 350 kilometara na sat Hrvatska jednostavno nema. Čak i ako bismo se požurili sagraditi koju koja bi iz Zagreba ili nekog drugog našeg grada vodila do sljedećega, nemamo ni vlak. Ista je situacija i u Bugarskoj, ali i u Grčkoj i Poljskoj, koje također nisu imale projekt za Europsku komisiju. Još je bilo nekih uvjeta koje nismo mogli potpuno ispuniti, kao primjerice mogućnost da vozne karte prodaje “treća strana”, što bi značilo, na primjer, da se mogu kupiti na automatima.
Djelomično taj sustav imamo inbi tegriran, ali na prepreke se nailazi upravo na međunarodnim linijama, pa se, recimo, ni online ne mogu kupiti karte za vlak Zagreb - Budimpešta, već se po njih mora doći na kolodvor.
Prepreke u praksi
– Prijedloge za pilot-projekte podnijeli su željeznički sektori i mjerodavna tijela kao odgovor na akcijski plan Komisije za poticanje dugolinijskog i prekograničnog putničkog željezničkog prometa, usvojenog u prosincu 2021. Akcijskim planom utvrđene su prepreke koje ometaju uvođenje prekograničnih putničkih željezničkih usluga i mjere za njihovo rješavanje. Jedna od tih mjera upravo su najavljene pokusne usluge, koje će pomoći željezničkim operaterima i nadležnim tijelima u uklanjanju preostalih prepreka u praksi – poručili su iz Europske komisije.