Piše Nataša Vlašić Smrekar

Duga je povijest pokušaja osnivanja rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Još 1995. prva je inicijativa stigla od pokretačica Centra za ženske studije Biljane Kašić, Željke Jelavić, pokojne Jasenke Kodrnje i drugih. Na Filozofskom fakultetu tada apsolutno nije bilo sluha za takvu ideju, o njoj zainteresirani predavači nisu bili ni obaviješteni, ali devedesetih nije bilo razumijevanja ni za koju vrstu feminističkih studija ni u društvu. Mnogima i danas rodni ili ženski studiji zvuči kao nešto prevratničko, zapadnjačko, uvezeno, možda i antidomovinsko, a poratnih devedesetih ta se tema a priori odbacivala gotovo kao anatema.

Sjena neprihvaćanja i nerazumijevanja nastavila se godinama vući nad idejom pokretanja tih studija. U društvu koje se okretalo tradiciji, feminizam je jednima zvučao kao nešto oko čega se ne treba brinuti jer je pitanje ženske ravnopravnosti riješeno za sva vremena, a drugima kao prijetnja konzervativnim pa dakle i nacionalnim vrijednostima. Samo su se rijetki usudili inzistirati na ženskim pravima i ženskoj ravnopravnosti, ili ravnopravnosti uopće.

I tako je prošlo više od dvadeset godina kad je u prosincu 2016. profesorica s Odsjeka za komparativnu književnost dr. sc. Lada Čale Feldman kontaktirala sve nastavnice i nastavnike koji predaju kolegije vezane uz rod s raznih fakultetskih odsjeka – filozofije, sociologije, psihologije, povijesti, jezika… – a kojih je srećom ipak bilo, predlažući formalizaciju tog obrazovanja.

– Fakultet je bio krenuo s reformom studijskih programa za vrijeme bivše dekanice Vesne Vlahović Štetić i zaključili smo da je vrijeme da idemo s prijedlogom rodnih studija kao diplomskog studija – sjeća se prof. dr. Željka Kamenov s Odsjeka za psihologiju dodajući kako su uvidjeli da imaju dovoljno resursa na samom Fakultetu i da bi bila šteta ne iskoristiti ih i ponuditi studij. Nisu trebali zapošljavati nove ljude, nisu trebali plaćati novi prostor, imali su sve potrebno za novi međudisciplinarni diplomski studij.

Međutim, cijela je priča tada zapela zbog dobro poznate krize uprave na Filozofskom fakultetu. Smijenjeni su dekanica i cijela uprava. Dobili su oktroiranog dekana protiv kojega su se borili godinu dana, a zatim je zavladala korona i sve je stalo. Do nedavno! Nastavnice koje na različitim odsjecima predaju kolegije kao što su Psihologija roda i spola (Željka Kamenov), Feminističke teorije i pokreti (Branka Galić), Filozofija roda (Ankica Čakardić) i sl. ponovno su pokrenule proces osnivanja rodnih studija, uspjele su razraditi zamisao i obaviti većinu papirologije potrebne za prijavu. Kako sada stoje stvari, očekuju da će u travnju započeti službeni proces akreditacije rodnih studija na Sveučilištu uz podršku trenutačne uprave Filozofskog fakulteta.

Inicijatorice rodnih studija prof. dr. Branka Galić s Odsjeka za sociologiju, doc. dr. Maša Grdešić s Odsjeka za komparativnu književnost i prof. dr. Ankica Čakardić s Odsjeka za filozofiju, uz već spomenutu Željku Kamenov, ovaj su put optimistične.