Rashodi 28 milijardi eura, od poreza 7 posto više od plana

Proračun pliva u novcu, potrošnja se povećava za još 1,4 milijarde eura, u rujnu drugi rebalans

Hrvatska će država da okom ne trepne pokriti 230 milijuna eura, odnosno 1,7 milijardi kuna, troška koji je proizašao iz izgubljenog industrijskog spora s MOLom, a novac će se osigurati rebalansom proračuna koji je Vlada poslala u Sabor. Nakon nepunih pet mjeseci, Vlada je pokrenula rebalans jer se pokazalo da novca ‘ima kao pljeve’, pa se i tekuća potrošnja ravna prema odličnim prihodima.

Otkud sad rizični?

Rashodi državnog proračuna penju se nakon prvog rebalansa na 28 milijardi eura, odnosno vrtoglavih 210 milijardi kuna. Kad je 2013. godine MOL tužio hrvatsku državu, rashodi hrvatskog proračuna iznosili su 122 milijarde kuna te su u deset godina skočili za 88 milijardi, na 210 milijardi kuna! Zbog snažnog povećanja državne potrošnje jednim je dijelom to rezultat dotoka sredstava iz europskih fondova, no u posljednje dvije godine proračun je pogurala i inflacija. Usporedbe radi, 2021. državni su rashodi bili 170 milijardi kuna, a sad se prvim rebalansom dižu na 210 milijardi kuna! Na jesen slijedi i drugi, kazao je ministar financija.

Ukupni se ovogodišnji prihodi planiraju na 26,6 milijardi eura, odnosno na 200 milijardi kuna, te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura. Ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, a razlika od 300 milijuna otići će na smanjenje planiranog manjka. Sve to na papiru izgleda dobro, Hrvatska će godinu završiti sa samo 0,7 posto deficita, odnosno 510 milijuna eura ili 3,8 milijardi kuna manje, a past će i javni dug na 62 posto BDP-a, te po tome proizlazi da smo niskozadužena ekonomija. Međutim, Europska komisija dogovara novi model za mjerenje kvalitete javnih financija i ocjenjivanje država članica EU, a ministar financija nekidan je otkrio da to novo vrednovanje zaduženosti Hrvatske smješta među rizične države.

– Nema razloga svrstavati Hrvatsku u visokorizične zemlje kada je u pitanju održivost javnog duga s obzirom na vrlo dobre fiskalne rezultate – poručio je ministar iz Bruxellesa. Rebalans pokazuje da se porezi naplaćuju više nego dobro, oko sedam posto bolje nego što je planirano prije nekoliko mjeseci kad je donesen proračun. No taj neplanirani višak neplanirano će se i potrošiti. Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu Vladine sjednice da rebalansom žele ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja u potresima. Za te će se namjene rebalansom osigurati još milijardu eura.

Ministar financija Marko Primorac smatra da se rebalans donosi iz tehničkih razloga, a ne kao rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, te je za kraj jeseni najavio još jedno preslagivanje proračunskih brojeva i drugi rebalans. Najavljena porezna reforma državni će proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura, no ne u ovoj nego u 2024. godini. Bez iznošenja detalja, Primorac je kazao da će povećanjem iznosa osnovnog osobnog odbitka od 1. siječnja 2024. godine i odbitka za uzdržavane članove te rashoda u mirovinskom sustavu, proračun na godišnjoj razini ostati bez oko 400 milijuna eura.

Porezni prihodi 100 mlrd. kuna

Prvi ovogodišnji rebalans proračuna tako donosi rast poreznih prihoda za 999 milijuna eura, na 14,2 milijarde eura, čime će prvi put u povijesti porezni prihodi premašiti iznos od stotinu milijardi nekadašnjih kuna (106 milijardi kuna). Banke i druge tvrtke koje su prošle godine poslovale s dobiti uplatit će ove godine oko dvije milijarde eura poreza na dobit, dok će se od PDV-a skupiti 9,6 milijardi eura, odnosno 72 milijarde kuna. Koliko je inflacija blagotvorna za proračun, vidi se iz podatka da će PDV donijeti oko 540 milijuna eura više u odnosu na izvorni plan iz studenoga prošle godine. Ministar Primorac ističe da prihodi od PDV-a ne rastu kao posljedica rasta cijena već ‘osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera’. Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura, što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU, rekao je ministar Primorac.

Hrvatska će godinu završiti sa samo 0,7 posto deficita i javnim dugom od 62 posto BDP-a