Post-YU i post-DDR, sličnosti i razlike

Dok se kod nas u Hrvatskoj otvorila zanimljiva rasprava o “Zbogom postjugoslavenstvu!”, tekstu politologinje Mirjane Kasapović, u Njemačkoj upravo traje burna rasprava o knjizi njemačke povjesničarke na radu u Velikoj Britaniji, koja opisuje život u DDR-u u šarenim, bezbrižnim tonovima, toliko drukčijim od sivila, Stasija i strahovlade iza Berlinskog zida, po čemu prvenstveno pamtimo Istočnu Njemačku. Katja Hoyer je njezino ime, a knjiga “Beyond The Wall” prvo je objavljena na engleskom i sada na njemačkom (“Diesseits der Mauer”), no njemačka kritika ju je pokopala. Kritičari zamjeraju autorici knjige to što “ostavlja dojam da možete živjeti u diktaturi, a pritom ne imati ništa s njom”. Što, prenoseći tople ljudske priče upakirane u banalizaciju i nostalgiju, “osmišljava DDR u kakvom bi mnogi voljeli živjeti”, ali kakav očito nije postojao. Autorica Katja Hoyer kaže da takve kritike nisu fer, da je samo željela opisati iskustva stanovnika DDR-a koji su živjeli relativno normalnom svakodnevicom u državi u kojoj su, kaže, postojale i životne šanse i represija režima. I danas, 33 godine nakon pada Berlinskog zida, neki na istoku duboko vjeruju da ujedinjenje nije bilo toliko ujedinjenje koliko preuzimanje istoka Njemačke od zapada Njemačke. Arogantno preuzimanje, rekli bi neki na istoku, jer je sve sa zapada arogantno uzimano kao bolje, vrednije i pametnije, a oni, eto, pamte da im život i nije bio tako loš. Nije prvi put da se takva rasprava događa u Njemačkoj, ali ova koju je otvorila knjiga Katje Hoyer zanimljiva je upravo po tome što njemačko društvo, sudeći po kritikama knjige, ipak ne želi tako lako dopustiti da nostalgična sjećanja banaliziraju zlu prirodu komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj. U Hrvatskoj je jugonostalgija tijekom 1990-ih bila napadana kao nepoželjna, ali je kasnije zapravo postala normalnom, nedovoljno propitkivanom, i zbog toga je članak profesorice Kasapović važan. Svi bi ga trebali pročitati. Posebno je važan odlomak koji odgovara na prvo pitanje u tom članku: “Što je bila Jugoslavija”. Autokracija ili totalitarizam sa snažnim kultom ličnosti, koja je ubijala, zatvarala, proganjala, a to što je povremeno dozvoljavala i neke “liberalne enklave” ne mijenja prirodu tog režima.