Cijena plina s 340 eura za megavatsat ponovno je došla na 32 eura
Cijena na razini kakva je bila prije dvije godine, kad se o agresiji Rusije na Ukrajinu još nagađalo
Otprilike deset puta jeftiniji nego prošlo ljeto, odnosno s cijenom na razini kakva je bila prije dvije godine, kad se o agresiji Rusije na Ukrajinu još nagađalo. Takva je situacija trenutačno s plinom u Europi jer skladišta su puna, a protekla zima nije se pokazala osobito oštrom. Na jučerašnji dan, prema podacima Central European Gas Huba (CEGH), burze za centralnu i istočnu Europu koja je, sa sjedištem u Austriji, najbliža nama, megavatsat mogao se kupiti po cijeni između 31,75 i 32,85 eura. Prije nego što nam je predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri HGK i direktor Gradske plinare Bjelovar Srećko Ezgeta pojasnio kako bi se trenutačne niske cijene trebale tumačiti, energetskog stručnjaka Daniela Srba pitali smo jesu li one rezultat samo punih skladišta i blage zime ili je u računicu uključeno još faktora.
Gledati dugoročno
– To dvoje je ključno, a i lanjskog ljeta, pa još i u rujnu, svi su bili oprezni i željeli su si osigurati dovoljne količine plina. Određenog utjecaja imalo je vjerojatno i to što su mnogi poduzetnici, a i kućanstva, razmišljali o drugim energentima, ali spor je proces prelaska i ne bih se usudio reći da je to posebno bitan faktor – kaže nam Daniel Srb pa dodaje kako je očito da postoji veća ponuda, a relativno manja potražnja za plinom. Ono što se može očekivati, dodaje, jest da će cijene tijekom ljeta rasti te bi mogle biti nešto veće u rujnu, ali ne kao lani. Zašto u rujnu?
– Jer će se svi željeti osigurati za cijelu zimu – kaže Srb, a mi pitamo ne rade li to opskrbljivači već sad. Svakako, veli naš sugovornik.
– Neki rade, ali ima onih koji su to propustili i u posljednji tren će se odlučiti na kupnju – objašnjava nam energetski stručnjak. Pitamo i može li se dogoditi da cijene opet dosegnu razinu od gotovo 340 eura po megavatsatu, kako su se kretale lanjskog kolovoza, primjerice. A s tim u vezi, znači li to potencijalno i poskupljenje plina za kućanstva, odluči li Vlada ne produljiti mjere koje istječu s travnjem sljedeće godine.
– Veće cijene općenito možemo očekivati, ali neće to biti ni blizu 340 eura po megavatsatu. Koliko će one iznositi, prerano je prognozirati. Vlada je uložila ogromna sredstva u to da kućanstvima i gospodarstvu osigura niže cijene energije i u nekom se trenutku mora i to platiti. Ali s obzirom na to da je sljedeća godina “superizborna”, kako je se naziva, ne vjerujem da će doći do znatnih promjena cijena plina – kaže nam Daniel Srb. Vratit ćemo se sad na jučerašnju cijenu megavatsata prema CEGH-u, deset puta nižu nego što je bila lanjskog ljeta. Kako ona utječe na opskrbljivače i distributere kod nas?
– Teško je to sa sigurnošću reći. Cijena plina na određen dan, a uzmimo da je jučer srednja bila 32 eura, jest cijena koju bismo za megavatsat dobili taj dan, a količinu koju kupimo sljedeći dan moramo preuzeti. Odnosno, ta se određena cijena na dan odnosi na isporuku plina sutradan. Ljudi se često zakače na dnevne cijene, ali vrijednosti koje su bitnije jesu tzv. futuresi ili budućnosnice, ako hoćete na hrvatskom – kaže nam Ezgeta. Objašnjava da se rijetko plin kupuje s danas na sutra, određena količina osigurava se za, primjerice, razdoblje od 1. listopada ove godine do kraja rujna 2024. jer takvi su ugovori, a u tom slučaju cijena nije 32 eura, već 52-53 za megavatsat. Obično se plin uzima godišnje, dio je sezonski, dio je kvartalno, ali gledaju li se futuresi i prema CEGH-u, za 2025. previđeno je da će megavatsat biti 50 eura, tek od 1. listopada 2026. ta cijena pada na 40 eura.
– S 2023. na 2024. cijena je 50 eura, čak se i za ljeto 2024. predviđa da će biti 58 eura, što je više nego je predviđanje za ovo ljeto – kaže nam naš sugovornik pa dodaje kako cijene na burzi ovise o mnogo faktora, a očekivanja CEGH-a ujedno su i očekivanja “tržišnih igrača”. Neki od njih kupuju jeftinije da bi prodali skuplje, neki imaju i “over the counter” ugovore, a svi se bave troškovima za uravnoteženje i dokupljivanjima. Složen je proces opskrbe i veletrgovine, upozorava Ezgeta, kao i sklonost špekulacijama. A da se njima ne bavimo, našeg sugovornika pitamo znače li burzovna predviđanja barem da je došao kraj divljanju cijena plina.
Nema više ucjena
– Velik dio skladišta je popunjen, a ulazimo i u ljeto, kad se uvijek očekuje da će cijene padati. Nekad je to bilo i na 19 eura po megavatsatu pa bi se na zimu dizalo na 22-24. Manja je i potrošnja jer nema grijanja, a veliki utjecaj na ovaj pad cijena imala je i blaga zima. I očekivanja su sad nešto drugačija, lani su još tu bile brige oko toga što će značiti prekid Sjevernog toka, sad znamo da dolaze dovoljne količine LNG-a, opskrba je relativno sigurna, uzme li se u obzir i popunjenost skladišta. U ovom trenutku očekivanje nije više što će biti, već da će se stanje stabilizirati. Rusi više ne mogu ništa svojim ucjenama jer nitko, zapravo, ne treba veće količine plina – pojasnio nam je Srećko Ezgeta.
Puna skladišta, blaga zima, prelazak na druge energente... razlozi su niskih cijena plina