Zar zakonima tržišta treba prepustiti i one koji skrbe o hrvatskom identitetu

Splitske vlasti dosljedno se drže principa jednakosti, ali u slučaju Matice hrvatske to je nacionalna i kulturna nepravda

Matica hrvatska, ne samo zbog toga što je utemeljena 1842. sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, izaziva povijesno i domoljubno poštovanje. U teškim vremenima članstvom u MH iskazivalo se privrženost ideji očuvanja hrvatskog identiteta. Znamo što je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, sastavljena 1967. u okrilju Matice hrvatske, značila za hrvatski pokret. Naš odnos prema MH danas ogledalo je našeg odnosa prema nacionalnoj baštini. Najlakše bi sada bilo gradske vlasti u Splitu optužiti za protuhrvatski kulturocid jer su MH sveli na bilo kakvog najmoprimca, tjerajući ih da se za prostor u kojem su 30 godina natječu s financijski moćnijima. Ali očito je u pozadini poštovanje principa jednakosti jer izuzeci su i doveli do sveopćeg nereda u korištenju javnog dobra. K tome, pročelnica splitskog Upravnog odjela za gradsku imovinu Maja Đerek na tu je poziciju odlukom gradonačelnika Ivice Puljka došla kako bi uvela reda u raspolaganje gradskom imovinom, s imidžom zviždačice iz Državnih nekretnina i stručnjakinje za zakulisne igre s nekretninama. I odmah je najavila da više neće biti dodjele gradske imovine po babi i stričevima te da će biti nezadovoljnih među onima koji su profitirali od jeftinog najma ili ga nisu plaćali. Očito je s riječi prešla na djela. Nedavno je brutalno, u smislu snage argumenata, odgovorila kolumnistu Anti Tomiću na njegov kritički osvrt kad su oduzeta četiri stana, pa i umirovljene novinarke Hine. Đerek je uzvratila da najmoprimka sedam godina nije plaćala najamninu za stan od 74 m² od 543,16 kuna u kojem živi sama, odbijala je komunikaciju, a ako živi u teškim socijalnim uvjetima, trebala se javiti na natječaj za socijalne stanove, a ne vršiti pritisak putem medija kako bi je se privilegiralo.

I u slučaju MH Đerek inzistira na principu, svi moraju na natječaj. Što znači, prostor će zakupiti tko da najviše. U novcu. Društvena, kulturna, znanstvena i ina korist, pa i kad je neizreciva u novcu, zakona tržišta se ne tiče. Zbog principa jednakosti, upravo na jadranskoj obali svjedoci smo othrvaćenja nekretnina jer sve manje Hrvata može konkurirati zakonima tržišta. Zar nepravednim zakonima tržišta treba prepustiti i one koji skrbe o našem kulturnom i nacionalnom identitetu!?