Ovrhe na plaće ostaju i dalje teret poslodavcima
OD KLJUČNE SE IZMJENE OVRŠNOG ZAKONA – ODUSTALO
Poslodavca se obeshrabruje da zaposli radnika koji ima dug, a kako da ga radnik otplaćuje ako nema posao!?
“Navedeno uređenje predstavlja administrativni teret za poslodavce i HZMO te se pokazalo da nije moguće uspostaviti jedinstveni prednosni red u izvansudskoj ovrsi te da su poslodavci često u nedoumici na koji način postupati kad se provodi izvansudska ovrha… U skladu s navedenim poslodavci i HZMO oslobađaju se dužnosti provedbe ovrhe na plaći i mirovini te u trenutku kad se iscrpe prava po već zaprimljenim ovršnim ispravama, prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu.” Tako je zakonodavac početkom prošle godine objasnio prijedlog izmjene Ovršnog zakona u dijelu u kojem je poslodavce trebao rasteretiti provođenja ovrha na plaćama svojih zaposlenika. A onda od tih izmjena u konačnom nacrtu zakona – odustao! U Ovršnom zakonu mijenjana je samo valuta, kune u eure.
Nije osnovana ni radna skupina
Poslodavci i dalje provode ovrhe plaća i nerijetko popuštaju pod prijetnjama ovrhovoditelja ovrhom računa tvrtke ako to ne učine, čak i kad ne postoji vjerodostojna isprava koja bi potkrijepila takvu praksu, a radnici su već pod maksimalno dopuštenim iznosom ovrha drugih ovrhovoditelja koji su imali prioritet u isplatnom redu. Na dnevnoj nam se bazi javljaju ovršeni s takvim slučajevima, a bijesni su i poslodavci – njihova se računovodstva i odjeli ljudskih resursa moraju baviti utvrđivanjem vjerodostojnosti ovršnih isprava i tražiti originale dokumenata od ovrhovoditelja. Sve su češći i slučajevi sporenja zaposlenika i poslodavaca oko otvaranja računa u Revolut banci, čime ovrha postaje puno kompliciranija za vjerovnika.
U situaciji u kojoj poslodavcima kronično nedostaje radna snaga ovakav zakonodavni okvir obeshrabruje bilo kojeg poslodavca da zaposli radnika koji ima ikakav dug jer bi to potencijalno mogao biti problem za tvrtku, no hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave ne daje nikakvo obrazloženje zašto su odustali od zakonskog prijedloga da ovrhe više ne provode poslodavci i HZMO u slučaju umirovljenika. Jedina iznimka trebali su biti slučajevi ovrha naknada za uzdržavanje djece.
“Sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa zakonodavne aktivnosti predviđene su Planom zakonodavnih aktivnosti za 2023. godinu. U ovom trenutku Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga za izmjene i dopune Ovršnog zakona nije osnovana”, odgovorili su birokratski iz Ministarstva na upit da obrazlože odustajanje od predložene zakonske promjene koja je već bila prošla javnu raspravu.
I to dva tjedna nakon slanja upita, dva podsjetnika i pozivanja na pravo na pristup informacijama od javnog interesa. Zanimljivo je da na upit o temi odgovor nije poslala ni Hrvatska udruga poslodavaca, no predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas vrlo je oštar u kritici ovakve zakonske prakse: – Ovo je sasvim nepotreban i loš zakon kojim se sve tvrtke stavljaju, ne svojom krivnjom, u potencijalno loš položaj. Tvrtka ne smije biti ni na koji način odgovorna za potencijalne dugove bilo kojeg svog zaposlenika, svaki pojedinac odgovara za sebe, a ne tvrtka zaposlenika u njegovo ime. Ovo je jednostavno loše i očigledno se izlobiralo na nekoj razini, pitamo se zašto i u konačnici kako! – prosvjeduje Bujas koji, logično, zastupa interese poslodavaca koje okuplja njegova udruga, no ugroženi su i interesi radnika koji su, ako su zaduženi, nepoželjni za poslodavca, a jedino zaposleni mogu otplaćivati svoj dug.
Razlog za odlazak
Mnogi su upravo zbog ovrha napustili Hrvatsku i izbjegavaju ih ili otplaćuju iz uređenijih okruženja, no mnoge su ovrhe i upitne legalnosti. Podsjećamo da je iz Nacrta prijedloga o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je trebao rasteretiti poslodavce provođenja ovrha nad novčanim sredstvima, nestao i članak koji je od ovrhe trebao zaštititi potrošače koji vode sporove zbog nepoštenih ugovornih odredaba u kreditima do okončanja sudskih postupaka. Posrijedi je bivši članak 73 a., koji je bio uvršten u tekst Nacrta prijedloga o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, no i on je ispario iz konačnog teksta zakona raspravljenog na sjednici Vlade 24. kolovoza 2022. A takvih je slučajeva na desetke tisuća. Njihove dugove: otkazane, konvertirane i nekonvertirane kredite s ništetnim odredbama u švicarskom franku banke su masovno prodavale agencijama za naplatu potraživanja koje ih naplaćuju iako se u brojnim sporovima dokazalo da su potrošači preplatili kredite i banke duguju njima. Usto, Vrhovni sud još nije donio odluku ni o tome jesu li cijeli krediti u CHF ništetni, kao ni imaju li konvertirani pravo na dodatnu odštetu. Kad se te odluke donesu, slika legalnosti dugova prodanih agencijama oko kojih se masovno vode sporovi, i protiv banaka i protiv agencija, bit će jasnija. No do pravorijeka država nije zaštitila svoje potrošače od potencijalno nezakonite naplate duga na koju tjera i njihove poslodavce.