Ljetna zračna invazija na Hrvatsku, turisti dolaze direktnim letovima iz 130 gradova i 38 država
HRVATSKA ĆE TIJEKOM LJETA SA SVIJETOM BITI POVEZANA S 483 AVIOLINIJE, S VELIKIM POVEĆANJEM BROJA LETOVA I UKUPNI PROMET BI MOGAO NADMAŠITI PREDPANDEMIJSKU 2019. GODINU
Većina, odnosno oko 80 posto turista u Hrvatsku na odmor tradicionalno stiže svojim automobilima, kamperima, motociklima ili autobusima, u koronagodinama taj je postotak i rastao, a u ovoj godini napokon bi se i djelić hrvatske turističke slagalice koji otpada na aviogoste trebao u cjelini barem vratiti na pretpandemijske brojke. No najave za ovogodišnje ljeto dosta su optimistične, pa analitičari ne isključuju ni nove rekorde. Prema informacijama koje je Hrvatska turistička zajednica prikupila od domaćih zračnih luka, naša će zemlja tijekom ljeta sa svijetom biti povezana s 483 aviolinije. Zasad su planirane direktne poveznice sa 130 gradova i 38 država (mahom europskih, ali i iz SAD-a, Kanade, Izraela, Katara i Ujedninjenih Arapskih Emirata), što je desetak više od ljetnog reda letenja za prošlogodišnju sezonu. Najveći broj direktnih zrakoplovnih linija povezivat će Hrvatsku s Njemačkom (19 posto), Velikom Britanijom (12 posto), Francuskom (šest posto) te s Nizozemskom i Italijom (po pet posto). Najintenzivnije će se prometovati s Frankfurtom, gradom koji će s hrvatskim zračnim lukama povezivati oko 4300 dolaznih i odlaznih letova, ali prometno će biti i na relaciji s Münchenom (3.700 dolaznih i odlaznih letova), Bečom (3.500 letova) i Londonom (3.100 letova). Najveći broj zračnih operacija, pak, očekuju zračne luke Split (32 posto), Zagreb (30 posto), Dubrovnik (22 posto) i Zadar (12 posto). Istodobno će, kako se čini, za pulski, riječki i osječki aerodrom sezona biti prilično mršava.
Kako bilo, prema Hrvatskoj će ovog ljeta letjeti 57 različitih zrakoplovnih prijevoznika, dok ih je lani u ovo vrijeme našu zemlju u svojim planovima imalo pedeset. U naše zračne luke najčešće će, kako se planira, slijetati Croatia Airlines, Ryanair, Easyjet, Eurowings i Lufthansa. Od novih, kako redovnih, tako i niskotarifnih te čarter prijevoznika, najavljeni su letovi Aeroitalije, Air Connecta, Braathens Airlinesa, Enter Aira, Jettimae, Peoples Viennalinea...
Budu li sve linije realizirane kako je planirano, naglašavaju u HTZ-u, to će predstavljati dvoznamenkastu stopu rasta broja zrakoplovnih operacija u odnosu na ljetni red letenja prošle godine. U turistički vrlo uspjeloj prošloj godini hrvatske su zračne luke, inače, dosegnule 89,5 posto prometa iz rekordne 2019. kada su imale oko 11,6 milijuna putnika.
– Oporavak avioprometa i povratak na pretpandemijske brojke u Hrvatskoj teče sličnom dinamikom kao u cijeloj Europi, za koju se očekuje da će ove godine upisati sličan rezultat kao 2019. Pojedine domaće zračne luke, poput Zagreba ili Zadra, već su se lani vrtjele oko rezultata kakve su imale prije korone, a zračna luka u našem glavnom gradu tijekom prva četiri mjeseca ove godine prebacila je rezultat iz istog razdoblja 2019. za čak 15 posto. Kako se bliži ljeto, tako promet raste i u zračnim lukama
Splita i Dubrovnika. Štoviše, Split je, recimo, u travnju nadmašio četvrti mjesec 2019. za osam posto – kazuje zrakoplovni analitičar Alen Šćuric, koji vjeruje da bi domaće zračne luke ove godine mogle upisati i do 15 posto više putnika nego pretpandemijske 2019.
– Pulski i riječki aerodrom u ovoj godini vjerojatno još neće dosegnuti rezultate iz 2019., ali Zagreb, Split, Zadar, a vjerojatno i Osijek mogu računati s novim plusevima – veli A. Šćuric.
Upravo je zagrebačka zračna luka već i objavila kako u ovoj godini računa na znatno više putnika nego u posljednoj pretpandemijskoj godini, s kojom se turizam najčešće i uspoređuje. Naime, tijekom 2019. na zagrebačkom su aerodromu registrirali 3,4 milijuna putnika, a ove godine očekuje ih se 3,8 milijuna.
Osim brojeva i redova letanja odvijaju se, naravno, i druge promjene.
– Što se Hrvatske tiče, nisu se još, primjerice, vratile neke interkontinentalne linije. Istodobno, u Zagrebu imamo veliku ekspanziju Ryanaira. Također, Croatia Airlines nije obnovila osam linija koje je 2019. imala prema Lisabonu, Milanu, Bukureštu, Pragu, Stockholmu, Oslu, Helsinkiju i Sankt Peterburgu. Posljednja se, naravno, iz poznatih razloga ne može ni očekivati. Dakako, na neke linije došla je i konkurencija, pa ih naš nacionalni avioprijevoznik vjerojatno neće ni obnavljati. Umjesto toga je Croatia Airlines dio operacija prebacio na Split i tamo imaju rast – otkriva analitičar Šćuric manje poznate detalje.
Ucjelini stvari idu na ruku hrvatskom turizmu, što je turističkim domaćinima i najvažnije. Ove godine očekuju nekoliko postotaka više od lanjskih gotovo 18,9 milijuna gostiju i 104,8 milijuna noćenja. Spominjane 2019. gostiju je, inače, bilo 20,9 milijuna, a noćenja je ostvareno 108,6 milijuna. Brojke otprije korone su nadohvat, što svakim danom potvrđuju optimistične najave iz Europe, a sada i novi iskorak u povratku aviogostiju. Takvim razvojem situacije zadovoljan je i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
– Hrvatska se može pohvaliti odličnom zemljopisnom pozicijom i činjenicom da su najvažnija tržišta za hrvatski turizam udaljena svega nekoliko sati vožnje cestovnim pravcima. To se prije svega odnosi na Njemačku, Sloveniju, Austriju, Poljsku, Češku, Italiju, Slovačku i Mađarsku, tržišta koja ulaze u top deset zemalja s kojima tradicionalno ostvarujemo najveći turistički promet. Kada, pak, govorimo o hrvatskim destinacijama i aviolinijama, povezanost i utjecaj na rezultate najsnažnije su izraženi u južnom dijelu zemlje s posebnim naglaskom na Dubrovnik kao jednu od najpopularnijih i najpoznatijih hrvatskih turističkih destinacija. Navedeno se ne očitava samo u poziciji krajnjeg juga zemlje, nego i u činjenici da su ondje najbrojniji gosti s tržišta kao što su Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Francuska te naravno SAD i druga daleka tržišta – kaže Staničić, koji napominje kako veliki infrastrukturni projekti i ulaganja poput Pelješkog mosta znatno doprinose još boljoj prometnoj dostupnosti naših destinacija.
– Pozitivni efekti mosta već su vidljivi. Veliki broj promotivnih aktivnosti vezanih upravo za Pelješki most proveli smo na tržištima Austrije, Mađarske, Slovenije, Češke, Njemačke kako bi i naši tradicionalni autogosti istražili krajnji hrvatski jug. Siguran sam da će, kako vrijeme bude odmicalo, usporedo i kontinuirano rasti promet cestovnim pravcima prema jugu naše zemlje. Vezano za zračni promet i buduće trendove, svaka destinacija mora sama definirati na koja će se tržišta i goste fokusirati te sukladno tome planirati sadržaj u destinaciji i provoditi infrastrukturna ulaganja. Naš je zadatak nastaviti odličnu suradnju s avioprijevoznicima i turoperatorima koja je i sada vrlo učinkovita, dok ćemo s druge strane još više pratiti tržišne trendove i želje ljubitelja putovanja koji se sve više okreću održivosti i alternativnim načinima putovanja pa se u tom smislu sve više spominju i putovanja željeznicom – ističe direktor Hrvatske turističke zajednice, koji smatra da će za hrvatski turizam i nadalje biti najvažnija bliža europska tržišta.
Dakle, zemlje i turisti koji nam (za)sad dolaze ponajprije cestovnim putem ostaju broj jedan. Ali turizam je postao biznis u kojem ‘samo mijena stalna jest’ pa se potrebe i želje modernih nomada po novome moraju iznova osluškivati praktički iz sezone u sezonu.
ALEN ŠĆURIC: DOMAĆE ZRAČNE LUKE OVE BI GODINE MOGLE UPISATI I DO 15 POSTO VIŠE PUTNIKA NEGO PRETPANDEMIJSKE 2019. GODINE