U Hrvatskoj bi političari uskoro mogli birati birače, umjesto da birači biraju njih
Premijer i ministar jednostavno su nove izborne jedinice nacrtali prema neurednoj evidenciji prebivališta
Praktički svih 30 godina svoje samostalnosti Hrvatska je prenormirana država. Najbolje to znaju oni koji su kao dokazni materijal za neko pravo morali priložiti, recimo, smrtovnicu nekog umrlog pretka ne stariju od šest mjeseci. No, kad je riječ o nekim drugim podatcima iz kojih izviru prava njezinih građana država je bila krajnje opuštena. Na primjer kad je riječ o prebivalištu, iz kojeg se, među ostalim, crpi i pravo koje je temelj demokracije, ono biračko.
Ako je vjerovati rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, Hrvatska je u zadnjih 10 godina izgubila gotovo 10 posto svog stanovništva. I taj gubitak vidljiv je praktički u svim registrima, od onog koji kazuje da nam je broj nezaposlenih niži nego ikada, do onog po kojem i zaposlenih imamo više nego što smo ih imali desetljećima, ali će se među njima samo ove godine naći 200.000 tisuća onih koji su, trbuhom za kruhom, privremeno ili stalno, našli posao u Hrvatskoj. Da stvari tako stoje može se vidjeti na bilo kojem većem gradilištu, na kojem ćete čuti i po desetak jezika, a najmanje hrvatskog. No, ti šokovi iz nekog razloga nisu dodirnuli evidenciju prebivališta, a onda ni registar birača koji iz nje proizlazi. Premijer i ministar uprave kunu se da tu ne mogu ništa. Građani su, kažu, dužni sami prijaviti ako više ne žive u Hrvatskoj. Poruka je, dakle – dođi pa ćemo ti suditi, u protivnom, nikom ništa! Ni premijeru ni ministru nije palo na pamet da, recimo, priupitaju Poreznu upravu kako je došla do podataka građana koje je razmjenjivala s Irskom jer se radi o ljudima koji tamo ostvaruju dohodak, a moraju platiti porez i u Hrvatskoj. Oni su jednostavno odlučili vjerovati neurednoj evidenciji prebivališta, na temelju koje su iscrtali nove izborne jedinice. Odbijajući bilo kakvu suvislu promjenu sustava, u istu su jedinicu spojili birače iz Matulja i Petrinje. Uz to, osmislili su da jedinice po potrebi iznova crta saborska većina, svaki puta kada Ministarstvo uprave, isto ono koje vjeruje nakaradnim podacima o broju birača, upozori da su neke među njima premašile zakonsko odstupanje od maksimalnih pet posto. A to otvara neslućene mogućnosti prekrajanja za sve opcije koje se u nekom trenutku nađu na vlasti. Prođe li ovakav plan bez intervencije Ustavnog suda, u Hrvatskoj bi uskoro političari mogli birati birače, umjesto da birači biraju njih.