Je li moguće da nova izborna karta slučajno odgovara HDZ-u!?
Bude li usvojen novi zakon o izbornim jedinicama u obliku i na način kako je predložen, predlagatelji su si osigurali ne samo ocjenu ustavnosti već i gotovo nikakve šanse da njihova kreacija dobije prolaznu ocjenu Ustavnog suda. Nisu se potrudili stvoriti ni privid da poštuju odluku US-a. Prije svega kad je riječ o transparentnosti, depolitizaciji i stručnosti zakonodavnog procesa. I da je riječ o manje važnom zakonu, a ne jednom od temeljnih, bilo bi sporno što ne znamo tko potpisuje prijedlog novog zakona, bez čega je nemoguće ocijeniti i je li udovoljeno jednom od važnijih zahtjeva iz odluke US-a. Pa to je i stvar elementarne pristojnosti u demokraciji. Osobito u Hrvatskoj gdje se zakonodavni propusti i pogreške uglavnom prebacuju na one koji zakon primjenjuju. Već zbog tih nedemokratskih proceduralnih deficita, prijedlog će teško proći ocjenu ustavnosti. Što proizlazi i iz apela 11 profesora s četiriju katedri za ustavno pravo.
Drugo, predlagatelji su za ujednačavanje izbornih jedinica unutar okvira koji dopušta odstupanje +/- 5 posto uzeli broj birača, unatoč neskladu podataka iz dva službena, ali neovisna izvora, te iako je US upozorio da “potpunost, objektivnost i kredibilitet službenih izvora podataka o broju birača i njihovom rasporedu na teritoriju RH predstavlja bitan uvjet uspješnog ustavnosudskog nadzora usklađenosti izbornog zakonodavstva, a time i učinkovite provedbe ustavnog jamstva jednakog biračkog prava”. Kakav je kredibilitet popisa birača kojih je 496.925 više od broja punoljetnih građana prema popisu stanovništva iz 2021.!? US je podsjetio da su još 2010. ukazali na “važnost uvida u pravo stanje stvari u pogledu broju birača u izbornim jedinicama”, da je to od temeljne važnosti i da ograničava učinkovito ostvarenje jamstva jednakog biračkog prava.
S tim da US nije od Državnog zavoda za statistiku dobio uvid u stvarno stanje punoljetnih građana u četiri zagrebačke jedinice pa je zaključio kako je to slikovit primjer kako visoki stupanj fragmentacije ustaljenih geografskih cjelina kao što su administrativne jedinice lokalne vlasti, u praksi dovodi do otežane primjene ustavnog jamstva jednakog biračkog prava te otežava objektivni nadzor nad bitnim posljedicama demografskih trendova koji utječu na “težinu” glasa u određenom dijelu države.
US je upozorio na “načelnu nepoželjnost fragmentacije ustaljenih administrativnih, prirodnih i drugih tradicionalnijih geografskih cjelina odnosno na poželjnost izbjegavanja iskrivljenih i nerazumljivih geometrijskih oblika”. Zasad osim ukazivanja na pojedine apsurde nije bilo ozbiljnije analize nove izborne kartografije, ali već i površna analiza ukazuje da je fragmentacija još veća pa umjesto tri “čiste” izborne jedinice (III, IV i V) sastavljene isključivo od cjelovitih županija, po prijedlogu više nema ni jedne izborne jedinice bez dijelova neke županije, a “frankeštajnska” VII. i II. čak sadrže dijelove po triju županija (VII. još dvije čitave županije), i još tri jedinice imaju dijelove dviju županija i Grada Zagreba. Ta je fragmentacija posljedica silovanja postojećeg modela s 10 izbornih jedinica.Tri su županije po prijedlogu raspolovljene na dvije jedinice, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka i Zadarska. I, naravno, postavlja se pitanje zašto baš te tri i krije li se i u ostalim dijelovima
Fragmentacija izbornih jedinica je još izraženija, s time da su tri županije raspolovljene tako da ojačaju HDZ gdje je već moćan, a rastoče glasove za druge političke opcije
I da nije riječ o temeljnom zakonu, već elementarna pristojnost u demokraciji nalaže da se zna tko potpisuje novu izbornu kartografiju
izborne karte elementi izbornog inženjeringa. Za ovu površnu analizu uzeli smo dostupne rezultate izbora za gradska i općinska vijeća 2021.. U IV., Anušićevoj jedinici gdje je HDZ osvojio 44 posto (8 mandata), a SDP-ova koalicija 20 posto glasova (3 mandata), predloženo je da im se doda SDP-ova Koprivnica (53,6%) zajedno s općinama u kojima je HDZ jak, ili su dobar dio glasova odnijeli nestranački kandidati pa je vjerojatnije da bi ti glasovi na parlamentarnim izborima mogli završiti među opcijama koje ne prelaze izborni prag, a onda po D’Hondtu od njih bi najveću korist imao najjači, HDZ. To osobito vrijedi za drugi dio KK-županije koji bi pripao II. izbornoj jedinici gdje su HDZ i HSLS 2020. imali 34 (6 od 9 desnih mandata), a SDP-ova koalicija 24,5 posto glasova (4 mandata).
I u V. izbornoj jedinici je ionako jaki HDZ (8 mandata) ojačan dijelovima Sisačko-moslavačke županije u kojima je HDZ nadmoćan. Ostatak SM-županije pripao je VII. jedinici, gdje su uz dvije HDZ-ove županije, Ličko-senjsku i Karlovačku, pridodani i dijelovi Zadarske županije u kojima je HDZ nadmoćan, a i SDSS ima značajan utjecaj. Drugi dio Zadarske županije u kojem je HDZ još moćniji dodan je ionako uvjerljivo HDZovoj IX. izbornoj jedinici. Je li moguće da je tako slučajno ispalo jer je tajnim ekspertima pri krojenju uistinu bilo na pameti isključivo postići matematičku ujednačenost? A to što se to slučajno poklopilo sa željama HDZ-a, to bolje za izborni proces.