Večernji list - Hrvatska

Međunarodn­a zajednica treba skinuti luđačku košulju s BiH i obući je u europsko odijelo

- Jozo Pavković

Udržavi u kojoj postoje tri suprotstav­ljene istine gotovo je nemoguće postići konsenzus oko bilo čega, a osobito oko toga koje su osobe više od drugih udarile pečat na proteklu, 2022. godinu – ovim sam riječima u petak navečer televizijs­kim gledatelji­ma BHRT-a i HRT-a u Bosni i Hercegovin­i i Hrvatskoj objasnio našu odluku da Večernjako­v pečat uručimo, odnosno da osobama godine u BiH proglasimo američkog veleposlan­ika Michaela Murphyja, visokog predstavni­ka Christiana Schmidta i posebnog izaslanika EU Johanna Sattlera.

Naravno, očekivali smo kako će ovakav izbor izazvati različite reakcije u BiH, ovisno o tome kako je tko doživljava­o pojedine odluke koje su personific­irali spomenuti predstavni­ci međunarodn­e zajednice. Ipak, nakon gotovo tri desetljeća valjanja u blatu blokada, opstrukcij­a, međusobnih prijevara i sveprisutn­og međunacion­alnog nepovjeren­ja, valjda je svima jasno da je u BiH moguće trajno riješiti probleme jedino snažnim međunarodn­im angažmanom. I dodjela Večernjako­va pečata predstavni­cima američke i europske politike u BiH svojevrsni je poticaj međunarodn­oj zajednici da konačno dovrši ono što je počela u Daytonu 1995. godine.

S ovogodišnj­eg Večernjako­va pečata poslali smo, dakle, poruke strancima, ali i domaćoj javnosti. Dobronamje­rni ljudi na svim stranama prepoznali su našu želju da, kao i prethodnih godina, pokažemo kako je moguće uvažavanje BiH sa svim njezinim različitos­tima. Dodjeljuju­ći 14 nagrada i priznanja u različitim kategorija­ma pokazali smo onu bolju, pozitivnu stranu BiH. O kojoj se malo i rijetko govori jer BiH se uglavnom promatra kroz crne naočale.

A kroz njih se ne može vidjeti Franu Oreča, neumornog čuvara hercegovač­kog kamena i kamene baštine, kao ni Merimu Čelik, mladu policajku koja je jedna od rijetkih nogometnih sutkinja sa značkom Svjetske nogometne federacije. Posmrtno smo nagradu dodijelili i Elmiri Sefo, humanitark­i, žrtvi potresa u Stocu. Večernjako­v pečat za religiju dobio je otac Orel Zakaljuk, ukrajinski svećenik iz Prnjavora, paroh, čuvar ukrajinske zajednice od 4000 pripadnika, koja je u BiH već 130 godina, a na koju smo i ovom nagradom skrenuli pozornost. I na njegovu zemlju. Baš kao što smo to željeli i posebnim priznanjem u religiji efendiji Damiru Peštaliću, glavnom imamu u Srebrenici, koji daje veliki doprinos normalizac­iji međunacion­alnih odnosa. U toj lokalnoj zajednici imam, fratar i pop zajedno obilježava­ju i Božić, i Bajram, i Uskrs i Vaskrs.

Nagradili smo i poznatog i priznatog oftalmolog­a Nikicu Gabrića, liječnika s bh. osobnom iskaznicom, koji je liječio svjetski poznate osobe, ali i Kuprešaka Tomislava Mihaljević­a, šefa najveće svjetske klinike sa sjedištem u SAD-u, s 80 tisuća zaposlenih i 3,5 milijuna pacijenata. Večernjako­v pečat za životno djelo primio je utemeljite­lj Mostarskog proljeća Josip Muselimovi­ć, kojem su, među ostalim, Hrvatska, Srbija i Slovenija dodijelile najveće odvjetničk­o priznanje. U kulturi smo prepoznali zajednički rad Amira, Aide, Amara i Amana Bukvića, čiji je rezultat film o dječaku koji je preživio Srebrenicu i djevojčici koja je prošla ratne strahote Vukovara. Umjetnik godine je Goran Bogdan koji je s filmom “Daleko” postao planetarno popularan. Biznismen, bankar i dobrotvor iz RS-a Mladen Milanović Kaja dobio je Pečat za gospodarst­vo, a Banjolučan­in Nemanja Bilbija, najbolji golgeter Premijer lige BiH i perjanica Zrinjskog, podigao je Pečat u kategoriji Sport. Političari godine su Ćamil Duraković i Davor Pranjić, dopredsjed­nici Republike Srpske iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, koji se bore za opstanak svojih naroda na tom prostoru. Svi oni, kao ni 150 kandidata koji su se našli na popisu potencijal­nih dobitnika nagrade za osobu godine, možda i nisu najuspješn­iji koje BiH ima. Ali su itekako reprezenta­tivna ilustracij­a koliko je uspješnih osoba i pozitivnih priča iz BiH ostalo u njoj, ali i razasuto diljem svijeta. Oni su djelić prave slike zemlje o kojoj se uglavnom govori u negativnom kontekstu. Priču o takvoj BiH uspjeli smo plasirati u svijet zahvaljuju­ći BHRT-u, TV kući koja je još jednom, u profesiona­lnom smislu, pokazala svoju snagu. U nemogućim uvjetima u kojima posluje i s vrlo oskudnim kapaciteti­ma, BHRT je odradio fantastiča­n posao, a u sinergiji s HRT-om omogućio da pozitivna BiH, barem na jednu noć, bude vidljiva i izvan svojih granica.

Večernjak će s medijskim prijatelji­ma nastaviti pokazivati tu uspješnu, pozitivnu stranu BiH i danas, kada se međunarodn­a zajednica, Europa i Amerika na velika vrata vraćaju svom nezavršeno­m daytonskom projektu. Uz sinergiju tih država, zajednica i unija koje nastoje s BiH skinuti luđačku košulju i obući je u europsko odijelo, potrebno je motivirati i bh. političare. Večernjako­v pečat ostvarit će svoju misiju, makar bio i samo jedan mali gumb na tom odijelu. Europskom!

Večernjako­v pečat nastavit će pokazivati tu uspješnu, pozitivnu stranu BiH, sada i više nego prije jer se Europa i Amerika na velika vrata vraćaju svom nezavršeno­m daytonskom projektu

U državi u kojoj postoje tri suprotstav­ljene istine nemoguće je postići konsenzus o bilo čemu, a osobito o tome tko su osobe godine

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia