Obnavljamo Sheraton i International, a najesen je na redu i hotel Westin
Trenutno smo najveći nacionalni investitor u hrvatski turizam. Najviše ulažemo u Splitu i Zagrebu, a samo u obnovu zagrebačkih hotela, mimo nedavno otvorenog Zonara, do 2025. će biti investirano još 110 milijuna eura
Predsjednik uprave Adrisove Maistre, Tomislav Popović, na čelu je ove turističke kompanije dulje od desetljeća, od vremena kad je bila samo istarska do danas kad je to nacionalna kompanija s visokokvalitetnim objektima od Istre do Dubrovnika i Zagreba.
Prvi čovjek Maistre, koja u svojih 19 hotela, 11 resorta i šest kampova može primiti više od 13.700 gostiju, najavljuje dobru sezonu, otkriva planove za zagrebačke hotele negdašnjeg HUP-a Zagreb i komentira druge turističke aktualnosti.
- Da, očekuje nas dobra sezona. Maistrini hoteli i smještajni kapaciteti općenito, ne samo u Istri, gdje tradicionalno imamo dobre rezultate u predsezoni, već i u Zagrebu i Dubrovniku zabilježili su značajan skok u odnosu na proteklu godinu. Gosti su očito prepoznali vrijednost ovih destinacija i njihove ponude kao kvalitetan izbor za svoj proljetni odmor pa imamo iznimnu iskorištenost svih naših kapaciteta. Posebno ističem dobre rezultate Zagreba i Dubrovnika, koji pokazuju da itekako imaju potencijala biti konkurentni i izvan klasične sezone. Što se tiče bukinga za predstojeće ljetne mjesece, bilježimo porast u usporedbi s prošlom godinom.
Ima li razlike u poslovnim rezultatima Maistrinih zagrebačkih i hotela u Istri?
Iznimno smo zadovoljni rezultatima poslovanja iz prošle godine, koji pokazuju neto dobit veću od 37 milijuna eura, što je za 67,2 posto više nego 2021. Razlika u rezultatima naših zagrebačkih hotela i onih u Istri naravno postoji, a ona ovisi – ne samo o našoj ponudi već i percepciji brenda samih destinacija. Tako smo u istarskom dijelu poslovanja za čak pet posto nadmašili prodaju iz 2019., dok su zagrebački hoteli na oko 69 posto iz te pretkrizne godine. S obzirom na to da Zagreb globalno postaje sve prepoznatljiviji, a mi smo nastavili s ozbiljnim ulaganjima u našu hotelsku ponudu u hrvatskoj metropoli, o čemu najbolje svjedoči nedavno otvoreni hotel Zonar Zagreb, očekujemo dodatna povećanja broja noćenja i kad je riječ o zagrebačkim hotelima.
Preuređeni hotel Panorama, sada Zonar Zagreb, radi već nešto više od mjesec dana, kakve su brojke?
Naš novootvoreni hotel, koji je sigurno donio svojevrsno osvježenje u zagrebačku hotelsku ponudu, bilježi vrlo dobru popunjenost i već u svojim prvim tjednima privlači goste iz cijelog svijeta. Maistra City Vibes hoteli su osmišljeni kao prvi dodir s gradom i početna točka svih događaja, planova ili izleta, a osim pojedincima koje je većinom posao doveo u Zagreb, imali smo priliku pružiti jedinstveno iskustvo i velikim grupama sportaša iz cijelog svijeta. Sredinom travnja u Zagrebu se održalo Europsko hrvačko prvenstvo na kojem je nastupalo 466 sportaša iz 36 zemalja, dok je početak svibnja bio rezerviran za Svjetski veslački kup na kojem je nastupalo više od 200 veslača iz 29 zemalja. Značajan broj njih odabrao je upravo Zonar Zagreb kao svoju oazu za predah između napornih natjecanja. No, ono što me posebno veseli je činjenica da je Zonar Zagreb zaživio i među Zagrepčanima, pa tako u njegovim barovima i restoranima možete vidjeti poslovne ljude na sastancima, individualce koji traže kvalitetan sadržaj i ugostiteljsku ponudu ili mlade željne dobre zabave. Sve u svemu, zadovoljni smo prvim komentarima gostiju, ali i zaposlenika, a u ovom hotelu otvoreno je novih 160 radnih mjesta.
Kakvi su daljnji planovi za preostale Maistrine zagrebačke hotele?
Kao što vidite, Adris i Maistra su trenutačno najveći nacionalni investitor u hrvatski turizam. Najveća ulaganja su u Splitu i Zagrebu. Osim hotela Zonar Zagreb, za obnovu ostalih zagrebačkih hotela iz svog portfelja do 2025. planirano je ulaganje od dodatnih 110 milijuna eura. U tijeku je obnova Sheratona Zagreb, te hotela International. Na jesen slijedi Jadran i, nadamo se, The Westin Zagreb, što je iznimno zahtijevan projekt, pa početak renoviranja ne ovisi samo o nama. Tako će naša ukupna ponuda city hotela u Zagrebu u sljedeće dvije godine biti završena. Time će Zagreb definitivno obogatiti svoju ponudu vrhunskih hotela, kao i općenito turističku ponudu.
Kao što ste rekli Maistra će u ovoj godini biti ponajveći investitor u domaćem turizmu, ali u globalu je pandemija usporila investicije, je li to u ozbiljnijoj mjeri unazadilo domaći turizam?
Pandemija je stvorila značajne izazove za turističku industriju i dovela do usporavanja ulaganja u ovaj sektor. Nesigurnost i rizik stvoren pandemijom, smanjeni prihodi, promjena prioriteta i gospodarska recesija pridonijeli su tom usporavanju. Međutim, Maistra je uspjela očuvati radna mjesta, kao i investicijski ciklus. Mi planiramo dugoročno i ne dozvoljavamo da nas ugroze prolazne krize. Tako smo kontinuirano radili na pripremama za promjene koje se događaju ove godine. Uostalom, to smo pokazali početkom rekonstrukcije hotela Marjan u Splitu i otvorenjem Zonara
Zagreb. Ukupne investicije Adris grupe u turistički dio svog portfelja će do 2025. dosegnuti iznos od 500 milijuna eura na razini Hrvatske.
Je li Maistra namirila svoje potrebe za radnom snagom?
Iz godine u godinu zapošljavamo sve veći broj djelatnika, što je rezultat našeg intenzivnog investiranja. U vršnom dijelu sezone prošle je godine zaposleno nešto više od 4100 zaposlenika u sve četiri destinacije, a ove godine je ta brojka blizu 4300, ponajviše zbog novog hotela - Zonar Zagreb. Kao jedna od vodećih turističkih kompanija, konstantno ulažemo u razvoj svojih zaposlenika s mogućnošću napredovanja unutar odjela i kompanije te pružamo poticajno i stabilno okruženje s odličnim uvjetima i konkurentnim plaćama. Hrvatska vlada ulaže značajne napore kako bi omogućila jednostavnije zapošljavanje inozemnih radnika, pa su pomaci vidljivi, ali je proces još uvijek spor. No, ipak moram priznati kako se na državnoj razini osjeća strateški pristup razvoju turizma s velikim naglaskom na održivost, do čega nam je iznimno stalo, kako bismo prirodne potencijale kojima se ponosimo očuvali i za generacije koje tek dolaze.
Hoće li u budućnosti hrvatski turizam ovisiti o stranoj radnoj snazi, vidite li neko drugo rješenje?
Ovu godinu na poseban način doživljavamo kao svojevrsnu prekretnicu u razvoju turizma. Pritom mislim na održivost, očuvanje prostora i ekološku komponentu, ali i navikavanja na činjenicu da se među zaposlenicima u turizmu nalaze i strani državljani. Takva slika prisutna je već dulji niz godina u razvijenim europskim zemljama, stoga ne vidim razloga zašto se to ne bi kvalitetno implementiralo i kod nas.
Pritom je jako važno omogućiti inozemnim radnicima kvalitetne uvjete rada, ali i integraciju u hrvatsko društvo, te upoznavanje s hrvatskim identitetom, kako bi kvalitetno mogli čuvati, razvijati i nuditi ono najbolje što Hrvatska ima – od naših prirodnih potencijala do izvrsne gastronomije i načina života. Maistra Hospitality Group s više od 70 godina duge naslijeđene tradicije izvrsnosti u industriji uspješno razvija visokokvalitetan turizam, stoga su i u našim hotelima otvorene pozicije za kvalitetne i educirane zaposlenike, neovisno o tome odakle dolaze. A kontinuirano ulaganje u ljudske resurse jamči im osobni i profesionalni razvoj.
Jeste li zadovoljni prijedlogom zakona o turizmu koji bi gradonačelnike i župane trebao pretvoriti u važnije i aktivnije činioce održivog turizma budućnosti nego je dosad bio slučaj?
Vlada bi uskoro trebala u javno savjetovanje poslati nacrt prvog krovnog Zakona o turizmu čime će Hrvatska postati prva zemlja koja kreće s upravljanjem održivim razvojem turizma na ovakav način. Podržavam najavu formiranja Nacionalne koordinacije predsjednika regionalnih turističkih zajednica (TZ), odnosno župana, direktora županijskih TZ-a i predstavnika Ministarstva turizma i sporta, kao i regionalnih koordinacija koje bi činili gradonačelnici i načelnici jedinica lokalne samouprave, također uz po potrebi direktore lokalnih TZova jer jedino sinergijski možemo ispuniti sve ciljeve na putu prema održivom turizmu. Čini mi se da je ambicija dobra i sada treba vidjeti kako će to sve skupa izgledati u provedbi. Naime, iznimno je važno početi pristupati razvoju turizma planski i strateški, a ne stihijski.
Dobro je da za razvoj turizma i njegovu održivost preuzmu odgovornost ljudi koji najbolje poznaju lokalne potencijale i koji su na demokratski način izabrani da stvaraju novu vrijednost i pridonose razvoju lokalnih sredina. No, pritom je važno voditi računa o usklađenosti na svim razinama kako bismo prema inozemstvu pričali jedinstvenu priču o Hrvatskoj, sa svim njezinim posebnostima i raznolikostima na lokalnoj razini.
Uvelike se raspravlja o zaustavljanju daljnjeg rasta kapaciteta u obiteljskom smještaju, a neke analize na primjeru Istre pokazuju da domaćini u tzv. Zimmer Freiju po krevetu plaćaju godišnje osamstotinjak kuna za razliku od hotela gdje porezna davanja prelaze osam tisuća. Kako gledate na tu problematiku?
Osim njihovog povoljnijeg poreznog statusa u odnosu na hotelski sektor, postoji nekoliko važnijih razloga zbog kojih smatram da je daljnji rast kapaciteta u obiteljskom smještaju, ali i ne samo u obiteljskom, potrebno prije svega urediti i kontrolirati, a u nekim destinacijama i zaustaviti budući da su granice rasta dostignute. Činjenica da svatko može registrirati smještajne kapacitete dovodi do erozije kvalitete. Povećani broj turista znači više gužvi, a potom otpada, zagađenja i prije svega potrošnje resursa, što ima negativne posljedice za okoliš i lokalnu zajednicu. Nagli porast broja turista u nekom području opterećuje infrastrukturu, uključujući ceste, komunalne i javne usluge. To dovodi do zagušenja, dugih čekanja i smanjene kvalitete života za stanovnike i turiste. Osim navedenog, ograničavanje rasta kapaciteta pomoći će u sprječavanju prekomjernog turizma i očuvanju jedinstvenog karaktera destinacije.
Aktualna tema su i poskupljenja u hrvatskom turizmu, slažete li se da su cijene blizu gornje granice onog što zovemo vrijednost za novac?
Definiranje statusa cijene kada se raspravlja o vrijednosti za novac gotovo je uvijek izazovno zbog različite percepcije ljudi o tome što čini dobru vrijednost. Čimbenici poput osobnih preferencija, potreba, bivših iskustava i budžeta mogu uvelike utjecati na to što čini vrijednost za novac. Nadalje, percipirana vrijednost također varira ovisno o kontekstu u kojem se kupuje. Na primjer, večera u fine dining restoranu može se smatrati dobrom vrijednošću za posebne prilike, ali ne i za svakodnevnu priliku. Tako da je određivanje granica cijene kada govorimo o vrijednosti za novac vrlo subjektivno i ovisi o nizu čimbenika.
U turizmu razvijenih europskih zemlja već niz godina prisutni su strani državljani, ne vidim razloga zašto se to ne bi kvalitetno primijenilo i kod nas