Gavella proslavila 70. rođendan u beskućništvu
Ravnatelj Dražen Ferenčina nada se da će Frankopanska zaživjeti na jesen
Bio je 29. svibnja 1953. kada se u hrvatskom kazalištu zbila revolucija. Skupina mahom mlađih glumaca HNK Zagreb (Nela Eržišnik, Drago Krča, Pero Kvrgić, Sven Lasta, Josip Marotti, Mia Oremović, Mladen Šerment, Duka Tadić, Vjera Žagar...) i redatelja (Kosta Spaić, Mladen Škiljan) preuzela je zgradu Malog kazališta, dotad područne pozornice HNK, u Frankopanskoj 10. Tamo su osnovali Zagrebačko dramsko kazalište, koje danas svi znamo jednostavno kao Gavellu. Počast je to dr. Branku Gavelli, redatelju koji je tada bio neimenovani duhovni vođa pokreta koji se zalagao za izvrsnost, u prvom redu glumačku.
Ništa bez Krleže
Mnogo je simbolike u činjenici da je Gavella oduševila svojom zadnjom premijerom, “Legendom” Miroslava Krleže, koju izvodi u tunelu Grič, u režiji Ivana Planinića, jer upravo je Krleža bio autor izvođen te 1953. godine. Baš kao i sada, tada je kazalište u Frankopanskoj bilo gradilište, pa su prve predstave, “U logoru” i “Golgota” Miroslava Krleže, izvedene na gostovanju u Subotici u ožujku 1954. godine. Novoadaptirana zgrada otvorena je 30. studenoga 1954. izvedbom “Golgote” u Gavellinoj režiji. Kazalište svoj današnje ime nosi od 1970. godine, a brojne je svoje predstave upisalo u anale hrvatskoga glumišta. Upravo zbog toga veseli činjenica da su u teškom statusu beskućnika nastavili raditi, gostujući u svim prostorima Zagreba koji su ih željeli ugostiti, preko Laube i Scene Travno sve do tunela pod gradom i Centra za kulturu Trešnjevka. Baš tamo Gavella je premijerno izvela veliku ansambl-predstavu “Naš razred” Tadeusza Słobodzianeka, u režiji Jasmina Novljakovića, prema prijevodu Mladena Martića. Bila je to predstava koju smo prvi put vidjeli 31. ožujka 2022. i koja je unatoč činjenici da nije puno izvođena, zbog svih već spomenutih problema i obnove, bila djelo koje je obilježilo kazališnu 2022. godinu u Hrvatskoj.
Traži se novi Gavella
Zbog svega toga “slučaj” Gavella možda i najbolje pokazuje da je kazalište u Hrvatskoj imalo i svoje mnogo bolje i kreativnije dane. Legitimno je stoga i pitati je li stiglo vrijeme za novu revoluciju, za nekoga novoga Gavellu, koji će mlade i u budućnost zagledane kazalištarce povesti u neko novo, drukčije kazalište. I ne treba pri tome zaboraviti da je od zadnje velike kazališne “pobune” u nas prošlo više od četvrt stoljeća. Naime, Teatar Exit Matka Raguža svoj 25. rođendan proslavio je 2019. Je li to samo jedan od niza dokaza da je kapitalizam na naš način zla maćeha kazalištu i kulturi u cjelini?
Gavella je počela s Krležom, a i te 1953. morali su na gostovanje jer im se zgrada obnavljala