I hrvatskoj bi se ekonomiji smiješila recesija da ovisi o industriji ili poljoprivredi
Hrvatska je ekonomija u prvom kvartalu ove u odnosu na zadnji kvartal iz prošle rasla manje nego prethodne dvije godine, ali ipak više nego solidnih 1,4 posto u usporedbi sa 0,1 i 0,3 koliko su rasli eurozona i EU. Dakle, nije bilo ni ‘r’ od recesije, koja se vremenski smještala u razdoblje od rujna 2022. do travnja 2023. godine. U godinu smo ušli s pesimističnim prognozama rasta od svega oko 0,6 posto, da bismo već u svibnju došli do toga da više nije nemoguće govoriti ni o tripostotnom povećanju za cijelu godinu. S otprilike tom brojkom rasta počeo je i prvi ovogodišnji kvartal, što je dobro sjelo premijeru Andreju Plenkoviću da uoči državnog blagdana proširi listu svojih uspjeha za još jedan.
Po čemu je to Hrvatska odskočila pa ima povoljniju ekonomsku dinamiku od drugih članica EU, izuzev Poljske kojoj je rat u Ukrajini pridodao i na političkoj i na ekonomskoj težini?
Da je ostvarenje prvog kvartala ovisilo o silaznoj industriji, premijer bi se manje hvalio. Brojke su pokazale da su BDP povukle dvije grane koje i inače prednjače u postpandemijskom razdoblju, a to su turizam i građevinski sektor. Hoteli i privatni iznajmljivači jesu digli cijene, ali nevezano za to dolaze im gosti, od kongresnih do individualnih posjetitelja. U jednom dubrovačkom hotelu s pet zvjezdica, gdje je do prošli tjedan noćenje bilo oko 300 eura, od idućeg se tjedna cijena penje na 700 eura za noć i sva su mjesta, kažu, popunjena! Građevinski sektor raste na valu ulaganja u nekretnine uz Jadran, bez obzira na to što je slika betoniranih naselja i sve skupljih kvadrata sve samo ne idilična jer se gradi stihijski i bez brige o ambijentu. Građevinski sektor također crpi poslove iz obnove budući da teku rokovi do kojih se moraju iskoristiti sredstva iz europskih solidarnih fondova. Time povoljna gospodarska kretanja manje-više staju. Kad bi hrvatska ekonomija ovisila o industriji ili poljoprivredi, a ne o uslugama, i nama bi se smiješila recesija kao i Njemačkoj. Kupovna moć domaćeg stanovništva osjetno pada, tako da intenzitet ekonomskih aktivnosti, odnosno rasta BDP-a, jače ovisi o kupovnoj moći inozemnih gostiju nego o potezima domaćih vlasti.
Kupovna moć domaćeg stanovništva osjetno pada tako da rast BDP-a jače ovisi o kupovnoj moći inozemnih gostiju nego o potezima vlasti