Je li Milanovićev bojkot Dana državnosti nepoštivanje države?
Ankica Mamić: Političari bi morali shvatiti da su oni prolazni, ali da bi institucije trebale biti trajne; Božo Skoko: Hrvatima treba više samopoštovanja i zajedništva
Hrvatska je jučer proslavila Dan državnosti, no na svečanostima kojima je ovaj praznik obilježen predsjednika države Zorana Milanovića nije bilo. Umjesto toga, on je otišao u Omišalj na proslavu Dana općine, što i nije posebno iznenađenje s obzirom na to da je i prethodnih godina, sve otkako je HDZ-ova vlast Dan državnosti vratila na stari datum, 30. svibnja, sporio njegovu važnost, nazivajući ga HDZ-ovim dernekom u kojem ne želi sudjelovati. No njegov izostanak s polaganja vijenaca i svečanog koncerta jučer nije prošao bez komentara preostalih iz državnog vrha.
Mijenjanje datuma
Premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković Milanovićev su bojkot protumačili kao nepoštivanje države, a njegov pristup ne sviđa se previše ni političkim analitičarima s kojima smo jučer razgovarali. Ankica Mamić komentira kako bi političari morali shvatiti da su oni prolazni, ali da bi institucije trebale biti trajne. Napominje, međutim, da problem s Danom državnosti nije počeo sa Zoranom
Milanovićem, nego godinama ranije.
Hrvatska je, naime, Dan državnosti 30. svibnja slavila sve do dolaska na vlast koalicije SDP-a i HSLS-a početkom 2000-ih godina. Datum je tada, na prijedlog HSLS-ova zastupnika, pokojnog Ive Škrabala pomaknut na 25. lipnja, u spomen na odluku o raskidu državnopravnih veza sa Srbijom, s tim da se kao Dan neovisnosti slavio 8. listopada, što je datum na koji je odluka iz lipnja stupila na snagu nakon tromjesečnog moratorija. Iako novoutvrđeni državni praznici nisu bili bez logike, u narodu oni nikada nisu zaživjeli, za razliku od 30. svibnja koji je kroz godine ušao u svijest građana i koji se doista masovno slavio.
– Tada smo već imali više od 10 godina tradicije proslave Dana državnosti na 30. svibnja i ovaj je potez po meni bio potpuno nepotreban bez obzira na to što je tko mislio o Tuđmanu ili o 30. svibnja – kaže Ankica Mamić, uvjerena kako je proslava u čast konstituiranja prvog višestranačkog Sabora, dana kada je u Hrvatskoj zaživjela parlamentarna demokracija, također logičan izbor. A prepucavanja kojima danas svjedočimo vode se, kaže, isključivo logikom tko je veći među političarima u državnom vrhu.
Mamić podsjeća i kako su nakon ukidanja 30. svibnja i ustoličenja novih praznika početkom 2000-ih u ispitivanja javnog mnijenja pokazivala kako su građani znali da je praznik, ali ih velika većina nije znala što obilježavaju, primjerice, 8. listopada. No osjećaj prema Danu državnosti kakav se mogao vidjeti 90-ih godina nije se vratio nakon što je HDZ-ova većina 2019. godine taj praznik vratila na 30. svibnja, a Mamić tumači da je to posljedica razbijanja tradicije koju, ističe, sada treba ponovo graditi.
– Engleski travnjak uzgaja se tako da se posije trava pa se onda 30 godina kosi. Isto je i s praznicima, ako želite da uđu u nacionalnu svijest, prvo ih proglasite pa ih onda na isti datum slavite godinama. Zato se nadam da neka nova vlast neće ponovo mijenjati Dan državnosti jer tako nikada nećemo postići stupanj emocionalnog naboja prema državi kakvom se, primjerice, divimo kod Amerikanaca – kaže ova analitičarka.
Da Hrvatima treba vremena kako bi usvojili važnost nacionalne simbolike i shvatili kako imati državu nije mala stvar, smatra i Božo Skoko.
– Mnogo veće nacije znale su izgubiti svoj jezik i identitet u povijesnim bespućima, a mnoge od njih ni danas nemaju državu. Hrvati su se teško izborili za svoju slobodu i neovisnost, a rane i ožiljci su još svježi pa bi se očekivalo da znamo razviti barjake, ne samo kad igra hrvatska nogometna reprezentacija već i kad domovina slavi svoj dan – kaže Skoko.
Imamo što slaviti
Ističe i kako je u starim demokracijama poput Francuske, Velike Britanije ili Sjedinjenih Američkih Država nacionalni dan prilika za jačanje nacionalnoga identiteta i ponosa, promociju zemlje i njezinih vrednota, zajedništvo njezinih stanovnika i državljana razasutih diljem svijeta.
– A Hrvatskoj kao mladoj državi treba još više simbolike i nacionalnog ponosa. Zato je prilično neodgovorno s omalovažavanjem se odnositi prema nacionalnim praznicima, ma kojeg nadnevka ih slavili – kaže Skoko, uvjeren kako Hrvati itekako imaju što slaviti, ali im, kaže, treba više samopoštovanja i zajedništva.
Na Dan državnosti predsjednik države otišao je u Omišalj na proslavu Dana općine