Ključne banke u eurozoni osjetljive na potrese ‘banaka u sjeni’
Europske banke, uz manja podrhtavanja, uspješno su prekoračile nedavnu bankovnu krizu koja je potopila nekoliko američkih regionalnih kreditora te švicarskog diva Credit Suisse. U slučaju potresa kod tzv. ‘banaka u sjeni’, europski sistemske važne banke mogle bi imati problema. Europska središnja banka (ECB) u utorak je upozorila da bi ključne banke eurozone mogle pretrpjeti udarac u slučaju da njihovi financijski klijenti, poput fonda, osiguratelja i klirinških kuća povuku svoje depozite ili na drugi način dođu u probleme.
Osam najvećih imena
Studija Europske središnje banke pozabavila se rizikom prelijevanja iz ‘banaka u sjeni’, termina koji obuhvaća fondova i druge financijske tvrtke koje na neki način pružaju financiranje, na klasične kreditore i obrnuto. Utvrđeno je da izloženost imovine banaka (poput zajmova) te obveza (poput depozita) koncentrirana u 13 najvećih zajmodavaca eurozone, uključujući osam globalno važnih banaka. Globalne sistemski važne banke eurozone su BNP Paribas, Deutsche Bank, BPCE, Credit Agricole, Santander, Societe Generale i UniCredit, podsjeća Reuters.
Najveći utvrđeni rizik bio je scenarij u kojem bi banke u sjeni povukle svoja sredstva iz banaka, poput depozita i repo ugovora koji čine trinaest posto svih obveza klasičnih banaka. U pojedinim slučajevima, ta brojka je i veća. Takav rasplet mogao bi se dogoditi u slučaju da i same ‘banke u sjeni’, odnosno nebankovni financijski intermedijari, i sami budu pogođeni povlačenjem depozita ili iz nekog razloga izgube povjerenje u banku.
“To financiranje može biti vrlo osjetljivo na kvalitetu kredita banaka primateljica i može pojačati pritiske na financiranje s kojima se suočavaju banke ako je zdravlje
Probleme bi uzrokovala i prisilna prodaja imovine ‘banaka u sjeni’ što bi donijelo gubitke klasičnim bankama jer su portfelji povezani
njihovih fundamenata dovedeno u pitanje”, ustvrdio je supervizor sa sjedištem u Frankfurtu, prenosi Reuters. Ostali kanali prelijevanja problema uključivali bi i da ‘banke u sjeni’ prisilno prodaju imovinu što bi uzrokovalo gubitke u tradicionalnim bankama jer se njihovi portfelji često preklapaju ili su povezani, napominju iz Europske središnje banke.
Dvosmjerna ulica
No, ulica je dvosmjerna, može se iščitati iz studije. Problemi kod sistemski važnih kreditora izazvali bi probleme za ‘banke u sjeni’.
“Ako bi jedna ili grupa takvih (banaka) dospjela u nevolju, vjerojatno bi došlo do znatnih posljedica u smislu sposobnosti značajnih dijelova nebankarskog sektora da upravljaju likvidnosnim i tržišnim rizicima”, zaključuju u Europskoj centralnoj banci. Regulator je koristio povjerljive podatke koje je prikupilo kao glavni supervizor u eurozoni, no u izvješću nije imenovana nijedna tvrtka.
Dok su europske banke bile pod pritiskom iz SAD-a u ožujku, Deutsche banka posegnula je za nekoliko većih transakcija kako bi povećala svoje novčane rezerve što je izazvalo zabrinutost europskog regulatora. Deutsche banka zamijenila je milijarde eura u vrijednosnim papirima za gotovinu i državne obveznice koji se računaju u omjer pokrivenosti likvidnosti iako je i bez toga znatno premašivala regulatorne zahtjeve, objavio je Reuters.