Vučiću odgovara micanje fokusa s prosvjeda u Srbiji
Uzroke posljednje eskalacije sukoba na Kosovu donosimo kroz sedam pitanja i odgovora.
Što su razlozi za stalnu nestabilnost na Kosovu?
Na Kosovu su se desetljećima događali razni sukobi, a sve je kulminiralo ratom 1998. i 1999 godine. Posljedica svega bilo je NATO-ovo bombardiranje Srbije koje je počelo u ožujku 1999. i trajalo 78 dana. Nakon završetka NATO-ove akcije Kosovo je postalo neovisna država koju je priznala većina članica EU i država u svijetu, ali ne i Srbija koja za Kosovo kaže da je privremeno okupirano. Srbija Kosovo naziva “lažnom državom” a kosovske državne institucije “privremenima”, ulažući goleme napore da neke od država povuku priznanje Kosova te kojekakvim instrumentima nastoji onemogućiti članstvo Kosova u svjetskim organizacijama, prije svega u UN-u. Srbi ističu da je Kosovo kolijevka pravoslavlja i Srba te podsjećaju na tamošnje pravoslavne manastire. Kosovski Albanci pozivaju se na pravo na neovisnost i svoju državu koju su krvlju stekli. Albanci na Kosovu čine veliku većinu stanovništva. Kosovo je po posljednjem popisu imalo 1,739.825 stanovnika, od kojih su 92,9 posto Albanci, a samo 1,5 posto Srbi.
Na Kosovu Srba ima i u dijelovima koji se ne spominju često. A među njima ima i onih koji Kosovo prihvaćaju kao svoju državu
Što je zajednica srpskih općina?
Zajednica srpskih općina (ZSO) naziv je samoupravne zajednice općina na Kosovu čije je formiranje predviđeno sporazumom Beograda i Prištine tijekom pregovora u Bruxellesu. Planirano je da tu zajednicu čine četiri općine s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova. Iako je prije nekoliko godina Kosovo pristalo na osnivanje ZSO, sada se tome protivi jer strahuje da bi to bilo stvaranje države u državi, poput Republike Srpske u BiH. Beograd inzistira na osnivanju ZSO.
Koji je povod za najnovije nasilje na Kosovu?
U travnju su u četiri općine na Kosovu naseljene većinom Srbima održani lokalni izbori, ali su ih Srbi većinom bojkotirali. Međunarodna zajednica priznala je rezultate izbora, ali Beograd zbog toga negoduje. Novoizabrani gradonačelnici Albanci položili su zakletve 25. svibnja. Dan poslije oni su, praćeni pripadnicima specijalne policije, ušli u zgrade općina, što je izazvalo bunt Srba i došlo je do sukoba. Ubrzo su se pojavili i pripadnici KFOR-a, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio najviši stupanj borbene spremnosti za Vojsku Srbije.
Može li se porast nasilja na Kosovu dovesti u vezu s političkom situacijom u Srbiji i velikim prosvjedima?
Činjenica je da je politička situacija u Srbiji trenutačno izuzetno teška, a sve je kulminiralo nakon dva masovna ubojstva, poslije kojih su počeli veliki prosvjedi građana i oporbe. Aleksandar Vučić nikada nije bio tako poljuljan i uplašen pa je organizirao kontramiting svoga SNS-a u Beogradu. Mnogi tvrde da eskalacija sukoba na Kosovu odgovara Vučiću koji time želi otupjeti oštricu prosvjeda građana i oporbe. Očekuje se da Vučić fokus prebaci na Kosovo te da time zahtjevi prosvjednika padnu u drugi plan.
Prihvaćaju li neki kosovski Srbi Kosovo kao svoju državu?
Na Kosovu Srba ima i u nekim dijelovima koji se ne spominju često. Među njima ima i onih koji Kosovo prihvaćaju kao svoju državu. U sjevernim dijelovima Kosova, u općinama s većinskim srpskim stanovništvom, njih je, barem prema pisanju medija, puno manje te se njihov glas slabo čuje. Kada se i čuje, srpski režimski mediji nazivaju ih izdajicama. Srba na Kosovu ima i u gradovima i općinama koji se ne spominju kao dio zajednice srpskih općina. U tim gradovima i općinama tamošnji Srbi normalno žive i Kosovo su prihvatili kao svoju državu.
Koliko je Hrvatska preko KFOR-a uključena u situaciju na Kosovu?
Kao punopravna članica NATO-a, Hrvatska je uključena u razne mirovne misije među kojima i u onu na Kosovu. U NATO-ovoj operaciji KFOR na Kosovu nalazi se 39. HRVCON s ukupno 151 pripadnikom. Premijer Andrej Plenković rekao je jučer da hrvatski vojnici nisu ni na koji način uključeni u spomenute incidente.
Koje je moguće rješenje za kraj svih sukoba na Kosovu?
Kako bi Kosovo prestalo biti europsko bure baruta neophodno je da sve strane sjednu i donesu konkretne odluke i korake koji bi bili obvezni za sve. Morat će se pronaći način da Beograd počne poštovati volju većine na Kosovu, a Priština mora jamčiti sva prava pripadnicima srpske manjine.•