VELIKI PROJEKT U tijeku je natječaj za izvođača radova velike državne internetske mreže
EUROPSKA UNIJA ODOBRILA JE NOVAC ZA GRADNJU OPTIČKE AGREGACIJSKE FIKSNE MREŽE. BILO JE TO ISTOG DATUMA KADA JE ODOBREN NOVAC ZA GRADNJU PELJEŠKOG MOSTA. EU JE PRISTAO FINANCIRATI GRADNJU SVJETLOVODNE TELEKOMUNIKACIJSKE AGREGACIJSKE INFRASTRUKTURE, I TO S 85 POSTO NOVCA, DOK JE 15 POSTO DUŽNA FINANCIRATI DRŽAVA
Hoće li i kada Hrvatska dobiti superbrzi fiksni internet u svim dijelovima Lijepe Naše? Veliki projekt za gradnju optičke infrastrukture za najbrži i najmoderniji širokopojasni pristup internetu postoji već nekoliko godina. Gradi ga država, a većina novca odobrena je iz fondova EU onda kada su odobrena sredstva i za Pelješki most. I dok je Pelješki most završen i njime se već naveliko vozi gotovo godinu dana, prva lopata za gigabitni internet još se čeka. Već su nekoliko puta rokovi pomicani su komercijalno isplativi telekomima koji su ih gradili i u njih ulagali. Dijelovi zemlje koji nisu komercijalno isplativi podijeljeni su u sive i bijele zone. Za njihov razvoj EU je dao dio novca, dok dio novca trebaju investirati lokalne uprave i samouprave. Natječaji su raspisani, odrađeni, počela je gradnja, a neki dijelovi su i gotovi. Premda novca nije bilo za sve, onaj koji je tada dobiven iz EU gotovo je iskorišten.
No ovo je priča o agregacijskoj mreži, temelju i za pristupnu i mobilnu mrežu. Hrvatska ima izgrađenu većinu “autoceste”, koja je postala vlasništvo HT-a u privatizacijskom procesu, odnosno prodajom HT-a Deutsche Telekomu davnih dana. Od tada do danas HT je održavao, gradio i nadograđivao autocestu. Naime, tehnologija se mijenjala, nekoć zapravo i nije bilo svjetlovodnih kabela, već je autocesta mahom počivala na pa premašeni, do te mjere da nitko od potencijalnih korisnika više i ne računa da će ikada biti izgrađen.
Ipak, sudeći po odgovorima iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o napretku velikog projekta, pomaka ima, a novca, čini se, tek za jednu fazu izgradnje.
No, da pojasnimo. Da bismo svi imali superbrzi internet kod kuće, potrebna je svjetlovodna mreža ili, popularno, optika. Ili, kako to slikovito vole kazati stručnjaci, potrebna nam je moderna autocesta koja omogućava superbrzu vožnju. Izlaze s “autoceste” koji dolaze do kuća nazivamo pristupnom fiksnom mrežom, a samu autocestu agregacijskom fiksnom mrežom.
Pristupna svjetlovodna mreža razgranata je mahom po gradovima i dijelovima zemlje koji bakrenim žicama, dok je u optiku trebalo investirati. Dio optičke infrastrukture u rukama je države, točnije tvrtkama poput HEP-a i HŽ-a koje su je gradile zbog vlastitih potreba, a dio su posljednjih nekoliko godina stavile i na tržište pod upravljanjem OIV-a.
HT je svojedobno lobirao da uz pomoć novca EU i dijela vlastitih investicija dovrši kompletnu autocestu koja bi prema reguliranim uvjetima bila korisna i dostupna svim igračima na tržištu. Argument HT-a bilo je iskustvo, znanje, brzina gradnje, uz uvjet povlaštenog položaja u dogovorenom razdoblju na ime investicija i odrađenog posla. Dogovor nije postignut iako je neko vrijeme bio na stolu te je odlučeno da će taj posao odraditi država.
Država će, dakle, negdje “proširiti” autocestu, a na dijelovima gdje nedostaje (u spomenutim sivim i bijelim zonama) gradit će se potpuno nova. Rezultat će biti državna svjetlovodna mreža koja će biti dostupna svima kojima je potrebna i koji na njoj žele poslovati pod istim uvjetima.
Cijela ova priča razvijala se i odvijala nekoliko godina. Nakon što je država odlučila da će sama graditi agregacijsku mrežu, Europska unija odobrila je novac za gradnju optičke agregacijske fiksne mreže. Bilo je to istog datuma kada je odobren novac za gradnju Pelješkog mosta. EU je pristao financirati gradnju svjetlovodne telekomunikacijske agregacijske infrastrukture, i to 85 posto iznosa, dok je 15 posto dužna financirati država.
Ukupna financijska sredstva za gradnju agregacijske mreže iznose 101,4 milijuna eura, od čega će se 85 posto financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a preostalih 15% osigurava RH kao nacionalno sufinanciranje.
Upravo zbog agregacijske mreže u nekoliko navrata bili smo suočeni s kritikama Europske komisije koja je čak prijetila oduzimanjem novaca i slala vrlo oštre opomene zbog odugovlačenja procesa. No procedure su ipak odrađene, ispisane su potrebne strategije i nacionalni planovi. Sve to odgovornost je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok je nositelj tehničke provedbe projekta državna tvrtka OIV (Odašiljači i veze).
Sada smo gotovo na kraju puta, rečenica je koju smo čuli svake godine kada smo provjeravali kako ide gradnja. Prva lopata prvi put je najavljena za početak 2021. Događanja oko pandemije COVID-19 očekivano su utjecala i na određene korake u planiranim aktivnostima, ali kao što znamo, Pelješki most je i unatoč pandemiji građen i sagrađen, a od interneta, ovog agregacijskog, još nema ni metra.
Na pitanje u kojoj je fazi projekt “velikog državnog interneta” odgovaraju: “Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika nalazi se u fazi implementacije te je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača radova za projektiranje i izgradnju NGN agregacijske infrastrukture.”
Po završetku postupka javne nabave sklopit će se ugovor s izvođačem radova. Rok za dostavu ponuda za projektiranje i izgradnju NGN agregacijske infrastrukture